Novi Facebook: "Šta je, zapravo, metaverzum Marka Zuckerberga?"

Meta ili Metaverse (metaverzum, eng) novo je ime društvene mreže Marka Zuckerberga, koju smo dosad (a vjerovatno ćemo tako i nastaviti...) zvali Facebook.

Mnogo se priča o motivima i porivima ove odluke Zuckerberga i njegove kompanije, no izuzetno zanimljivu analizu objavio je The New York Times, čiji je ugledni kolumnista Kevin Roose zašao u dubine odgovora na pitanja - zašto Meta i zašto baš sad?

"Postoji nekoliko pitanja koja se mogu postaviti o ovoj strategiji metaverzuma. Prvo i najosnovnije je: Šta je metaverzum i kako će izgledati Facebookova verzija jednog?

Trending

Obilježena 12. godišnjica ubistva policijskog službenika Muhidina Pivodića

Na to pitanje je barem djelomično odgovoreno u četvrtak. Zuckerberg je naslikao sliku metaverzuma kao čistog, dobro osvijetljenog virtualnog svijeta, u koji je ušao s hardverom za virtualnu i proširenu stvarnost na početku, a kasnije s naprednijim tjelesnim senzorima, u kojem ljudi mogu igrati virtualne igre, prisustvovati virtualnim koncertima, ići u kupovinu za virtualnu robu, skupljati virtualnu umjetnost, družiti se s virtualnim avatarima međusobno i prisustvovati virtualnim radnim sastancima.

Ova vizija imerzivnog digitalnog carstva nije nova – skicirao ju je prije gotovo 30 godina autor naučne fantastike Neal Stephenson – ali Zuckerberg se kladi da će uz Facebook postati stvarna, govoreći da će metaverzum biti nasljednik mobilnog interneta", piše Roose.

Na pitanje - da li će ovo zaista raditi - Roose kaže da je nemoguće odgovoriti, ali je on skeptičan iz razloga: "Skeptičan sam da će ta spora birokratija, čija su najveća dostignuća u posljednjoj deceniji bila ili kupovanje aplikacija ili kopiranje opcija, a ne realizacija sopstvenih ideja, stvoriti ovaj digitalni univerzum u kojem će ljudi zaista htjeti provoditi vrijeme."

Ipak, najzanimljivije pitanje, piše Roose, jeste: Zašto Zuckerberg ovo radi?

"Da bi shvatili to, moramo razumjeti da će uspješan početak ove priče riješiti najmanje četiri ogromna, trnovita problema s kojima se Facebook suočava u ovom, stvarnom svijetu."

Jedan je, piše autor, činjenica da Facebook 'stari', odnosno mlađi korisnici sve više odlaze na Snapchat ili TikTok, a tinejdžeri i adolescenti gube zanimanje i za Instagram.

Drugi je taj što Facebook, na mobitelima ovisi o Googleu (Android) i Appleu (IOS): "Ovogodišnje promjene unutar Applea, koji je obećao potpunu transparentnost kada je u pitanje praćenje privatnih podataka, zadao je još jedan udarac Facebooku i njihovom poslu s reklamama - sad je mnogo teže da skupljaju podatke o korisnicima. A, ako pametni mobiteli ostanu dominantan način koji ljudi koriste za odlaske na internet, Facebook nikada neće u potpunosti kontrolirati svoju sudbinu."

S druge strane, nastavlja kolumnista NYT, ukoliko metaverse strategija uspije, Facebook će konačno imati svoju platformu (Oculus) te neće strahovati da će ih izbaciti iz nekog app storea jer 'špijuniraju šta radimo ili pomažu ilegalnu trgovinu ljudima i sl.". Također, ukoliko bi Facebook htio naplatiti, recimo, virtualnu odjeću unutar metaverse aplikacije, radio bi to bez da plati 30 posto zarade rivalima. Inače, Zuckerberg je oštro kritizirao i Google i Apple, kazavši da je njihovo 'čuvanje sistema mobilnih aplikacija' zakočilo inovacije, zaustavilo ljude da grade nove stvari i usporilo cijelu ekonomiju interneta.

Treći problem je - rizik koji donose regulatori. Roose objašnjava kako Facebook trenutno nije "baš potpuno bez novca", ali regulatori su dovoljno glasni - donose nove zakone i onemogućili su da kupi sljedeću aplikaciju kao što je Instagram - što stvara mnogo problema tako da ima smisla da Zuckerberg istražuje područja kao što je virtualna stvarnost, jer to sigurno neće biti regulirano i uređeno zakonima još neko vrijeme.

Četvrti problem, dakako, jeste reputacija koja je, zbog mnogih skandala tokom proteklih godina, sve lošija. 

"Godinama je sve što Facebook radi - čak i projekti koji nemaju nikakve veze s društvenim mrežama, poput uvođenja novčanika za kriptovalute - okaljano lošim udruživanjem. A s obzirom na to da deseci medijskih kuća još uvijek provlače priču o internim istraživanjima, javni imidž tvrtke će se vjerovatno još više pogoršati.

Gospodin Zuckerberg, čija je nova javna ličnost nešto poput "iznad svega futurista", tvrdi da nije bio motiviran da preimenuje Facebook željom da pobjegne od 'prtljage' koju ima kompanija. Ali Facebookov toksični brend imao je stvarne posljedice. To je demoraliziralo radnu snagu i otežalo Facebooku privlačenje i zadržavanje talentiranih zaposlenika. To je potopilo partnerstva, stavilo oglašivače na rub i pretvorilo Zuckerberga - koji, uprkos svojoj deklariranoj ambivalentnosti, želi biti zapamćen kao vizionar tehnolog, a ne razarač demokracije - u svjetski povijesnog negativca", oštro komentira Roose.

Poručuje i kako metaverse neće riješiti ove Facebookove probleme 'preko noći'. Vjerovatno ih neće riješiti nikako - možda će stvoriti i nove, s kojima se nisu morali suočiti, piše autor, "da su jednostavno nekoliko narednih godina proveli fokusirajući svoju pažnju na popravljanje problema koje imaju s trenutnim proizvodima".

"No, bilo bi pogrešno označiti Facebookov metaverzum samo kao marketinški trik ili strateški trik koji je trebao kompaniji dati veću moć nad rivalima. (Iako jeste, i to oboje.) Ako uspije, metaverzum Zuckerberga donio bi novu eru dominacije – onu koja bi proširila utjecaj Facebooka na potpuno nove vrste kulture, komunikacije i trgovine. A ako to ne učini, ostat će zapamćen kao očajnički, skupi pokušaj futurističkog podizanja lica gerijatrijskoj društvenoj mreži, dok se pozornost skreće s gorućih društvenih problema. Bilo koju mogućnost vrijedi uzeti za ozbiljno.

Bez obzira na to, ovo nije 'sajam taštine' za Zuckerberga. U metaverzumu je pronašao ono što bi moglo biti 'otvor za bijeg' - način da pobjegne iz Facebookove neuredne, problematične sadašnjosti i probije se na novu, neokaljanu granicu. Nije ni čudo što izgleda tako sretno", zaključuje Roose.