Naučnik otkrio koja će životinjska vrsta zamijeniti ljude u slučaju nestanka čovječanstva

Ako bi čitavo čovječanstvo bilo uništeno, titula vrhovne vrste na ovom planetu morao bi pasti na neku drugu vrstu. Ne tvrdimo da je kraj blizu, uprkos porastu zabrinjavajućih sukoba širom svijeta, ali naša vrsta je odavno prešla tačku u kojoj bi mogla uništiti samu sebe za nekoliko minuta.

Postoji dovoljno nuklearnih bojevih glava da unište svijet mnogo puta, i dok se nadamo da to neće da se desi, mogućnost toga nije isključena.

Nismo oduvijek bili vodeći predatori na ovom planetu; prije mnogo miliona godina, Zemlju su dominirali dinosauri, dok nije udario asteroid koji je pokrenuo niz događaja koji su doveli do njihovog izumiranja i oslobodili prostor za uspon ljudi.

Trending

ViK najavio radove: Mogući prekidi u snabdijevanju vodom u više od 30 sarajevskih ulica

Ako na kraju uništimo čitavu svoju vrstu, profesor Tim Coulson sa Oxford Univerziteta smatra da zna koja bi vrsta mogla da nas zamijeni. Oni nas možda neće uništiti, vjerovatno ćemo to učiniti sami, ali kada je naučnik govorio za The European o svojoj knjizi Univerzalna historija nas, iznio je svoja mišljenja o tome šta bi moglo da nas zamijeni.

Profesor Coulson je upitan da li bi primati bili prirodni nasljednici čovječanstva, ali je odustao od toga jer bi "vjerovatno doživjeli izumiranje zajedno s ljudima, jer su i oni podložni prijetnjama u našem zajedničkom okruženju".

U suštini, ako nešto uništi ljude, uništit će i primate.

Stručnjak je rekao da bi zamjena za nas morala biti inteligentna, ali ptice poput vrana, gavranova i papiga, iako su pametne, ne bi imale sposobnost izgradnje civilizacije.

Umjesto toga, on smatra da bi, ako bi čovječanstvo napustilo upravljanje Zemljom, najvjerovatniji nasljednik bila hobotnica.

Opisajući hobotnicu kao "nedovoljno cijenjenog kandidata", profesor Coulson je rekao da njihova inteligencija i sposobnost upotrebe alata mogu donijeti pobjedu.

"Hobotnice su među najinteligentnijim, najprilagodljivijim i najsnalažljivijim bićima na Zemlji. Njihova sposobnost rješavanja složenih problema, međusobne komunikacije kroz promjene boje, manipulacije objektima, pa čak i kamufliranja s izuzetnom preciznošću sugerišu da bi, uz odgovarajuće uslove u okolini, mogle evoluirati u vrstu koja gradi civilizaciju nakon izumiranja ljudi.

Njihova napredna neuralna struktura, decentralizovani nervni sistem i izvanredne sposobnosti rješavanja problema čine nekoliko vrsta hobotnica izuzetno pogodnim za nepredvidljiv svijet. Ove kvalitete mogle bi im omogućiti da iskoriste nove ekološke niše i prilagode se mijenjajućoj planeti, naročito u odsustvu ljudskog uticaja."

U ovom scenariju, ne bi gradili civilizaciju na kopnu, ali budući da je površina Zemlje uglavnom voda, to ne bi bio problem.

Koliko god ovaj hipotetski scenarij zvučao nevjerovatno, ako biste vratili vrijeme nekoliko miliona godina unazad, postavite sebi pitanje da li bi iko tada predvidio da će preci čovjeka doseći veliku slavu.