Leonidi stižu na novembarsko nebo: Spektakl zvijezda padalica koji ne treba propustiti
Ljubitelji astronomije i noćnog neba i ovog novembra imaju razlog da pogled usmjere prema zvijezdama. Meteorska kiša Leonidi dostići će svoj vrhunac u noći sa 17. na 18. novembar, kada će, ako vremenski uslovi budu povoljni, nebo obasjati brojni bljeskovi poznati kao zvijezde padalice.
Iako su topli ljetni dani iza nas, a vedre ljetne noći zamijenile su hladnije jesenje večeri, nebeski spektakli ne prestaju. Nakon pogleda na Saturn i brojnih astronomskih zanimljivosti koje nam je donijelo proteklo ljeto, novembar nam donosi još jednu priliku za uživanje u čaroliji noćnog neba, meteorsku kišu Leonide.
Sazviježđe Lava
Leonidi su jedna od najpoznatijih meteorskih kiša, a Zemlja ih susreće svake godine u novembru, prolazeći kroz trag prašine i sitnih čestica koje za sobom ostavlja kometa Tempel-Tuttle. Aktivni su od 6. do 30. novembra, dok se njihov maksimum očekuje u noći sa 17. na 18. novembar.
Halimić najavio pohod na pobjede, Zmajice pozvale navijače: "Zaslužile smo podršku"
Ime su dobili po sazviježđu Lava (Leo), iz čijeg pravca meteori, gledano sa Zemlje, prividno izviru. Riječ je o umjerenoj meteorskoj kiši koja u idealnim uslovima može ponuditi oko 15 meteora na sat. Ipak, ono što Leonide čini posebno zanimljivim nije samo njihov broj već, prije svega, izuzetna brzina.
"Leonidi ulaze u Zemljinu atmosferu brzinom od čak 71 kilometar u sekundi, zbog čega na nebu često ostavljaju sjajne, duge i svjetleće tragove koji mogu trajati i nekoliko sekundi", objašnjava Adela Subašić Kopić, direktorica Astronomskog društva Orion u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Za posmatranje ovog nebeskog prizora nije potrebna posebna oprema. Teleskopi i dvogledi nisu neophodni jer se meteori najbolje posmatraju golim okom. Najpogodniji period je druga polovina noći, od ponoći do pred zoru, kada se sazviježđe Lava podigne više iznad horizonta.
Najbolje je udaljiti se od gradske rasvjete i svjetlosnog zagađenja te pronaći otvoren prostor, po mogućnosti u prirodi ili na nekoj od obližnjih planina. Važno je i dati očima barem dvadesetak minuta da se prilagode mraku, a zatim pogled usmjeriti prema što većem dijelu neba. Naravno, za dobar pogled neophodno je i vedro vrijeme.
Iz Astronomskog društva Orion napominju da zbog promjenjivih vremenskih prilika i hladnijih noći ove godine neće organizovati javno posmatranje Leonida.
"Onima koji planiraju uživati u ovom nebeskom spektaklu preporučujemo da se slojevito i toplo obuku. Noći su sve hladnije, a zima nam već kuca na vrata", poručila je dirketorica Subašić Kopić iz Astronomskog društva Orion.
Meteorske kiše
Iako ih u svakodnevnom govoru nazivamo zvijezdama padalicama, meteori zapravo nemaju nikakve veze sa zvijezdama. Riječ je o svjetlosnim tragovima koji nastaju kada sitne čestice iz svemira velikom brzinom uđu u Zemljinu atmosferu.
Pitali smo astronome: Da li će se i večeras na nebu iznad BiH vidjeti polarna svjetlost?
"Naš Sunčev sistem nije samo prazan prostor sa Suncem i planetama. Ispunjen je sitnim česticama i krhotinama koje nazivamo meteoroidima, a koje potiču od kometa ili asteroida", pojašnjava Subašić Kopić.
Kada komete kruže oko Sunca, iza sebe ostavljaju tragove prašine i drugih sitnih čestica. Zemlja tokom svog kretanja oko Sunca prolazi kroz te tragove, odnosno meteoroidske potoke, i upravo tada nastaju meteorske kiše. Posmatračima sa Zemlje čini se kao da svi meteori dolaze iz jedne tačke na nebu, koja se naziva radijant. Po sazviježđu u kojem se radijant nalazi meteorske kiše dobijaju svoja imena.
"Prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu, brzinama od 11 do čak 72 kilometra u sekundi, većina ovih čestica sagori na visinama od 80 do 120 kilometara, ostavljajući kratkotrajan bljesak na nebu koji nazivamo meteorom. Ako je bljesak izuzetno sjajan i ostavi dugotrajniji trag, govorimo o bolidu, dok komad stijene koji preživi prolazak kroz atmosferu i stigne do površine Zemlje nazivamo meteoritom", objašnjava direktorica Astronomskog društva Orion u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Leonidi su još jedan podsjetnik na to koliko je svemir fascinantan i koliko se zanimljivih pojava odvija iznad naših glava, čak i onda kada nam se čini da su jesenje noći rezervisane samo za hladnoću i duge večeri. Zato, ako se nebo razvedri u noći sa 17. na 18. novembar, nađite mjesto daleko od gradske rasvjete, utoplite se i dopustite sebi nekoliko trenutaka pod zvjezdanim nebom.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.