Cyber-maltretiranje u porastu: Djevojčice više izložene nasilju od dječaka
Kibernetičko nasilje među djecom i tinejdžerima je rastući problem širom Europe i pogađa svaku zemlju u bloku, prema novom izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Posebno je alarmantno da su stope kibernetičkog nasilja porasle u svih 29 europskih zemalja i regija uključenih u istraživanje. Nivoi se uveliko razlikuju, a zemlje poput baltičkih država, Ujedinjenog Kraljevstva i Irske su među najpogođenijima.
Dakle, koje su zemlje najteže pogođene kibernetičkim nasiljem među mladima? Kako se stope kibernetičkog nasilja razlikuju između djevojčica i dječaka? I postoji li veza između porodične strukture, kao što je život sa jednim ili dva roditelja, i vjerovatnoće da će biti žrtva kibernetičkog nasilja?
Treba li BiH slijediti Australiju? Prvi dan zabrane društvenih mreža za tinejdžere pokazao probleme
Šta je kibernetičko nasilje?
Kibernetičko nasilje se odnosi na uznemiravanje, prijetnje ili negativne komentare na internetu upućene djetetu od strane vršnjaka ili stranaca, prema izvještaju OECD-a "Kakav je život djece u digitalnom dobu?" iz 2025. godine. Općenito uključuje ponovljeno, namjerno agresivno ponašanje, neravnotežu moći i korištenje online medija.
Bivši Googleov stručnjak upozorava: Kakve su opasnosti brzog razvijanja umjetne inteligencije?
U anketi, cyber-maltretiranje je opisano primjerima kao što su "neko je slao zlobne instant poruke, e-poštu ili tekstualne poruke; objave na zidu; kreirao web stranicu koja vas ismijava; objavljivao vaše nelaskave ili neprikladne slike online bez dozvole ili ih dijelio sa drugima.“
Podaci OECD-a uključuju školsku djecu uzrasta 11, 13 i 15 godina. U periodu od 2021. do 2022. godine, stopa cyber-maltretiranja, koja pokazuje udio djece koja su bila maltretirana online, kretala se od 7,5 posto u Španiji do 27,1 posto u Litvaniji.
Prosjek OECD-a, koji uglavnom odražava Europu, iznosio je 15,5 posto. Pored Litvanije, zemlje sa višim stopama cyber-maltretiranja od ovog prosjeka uključuju Latviju, Poljsku, Englesku, Mađarsku, Estoniju, Irsku, Škotsku, Sloveniju, Švedsku, Vels, Finsku i Dansku.
Portugal, Grčka i Francuska su također među zemljama sa najnižim stopama cyber-maltretiranja. U Njemačkoj i Italiji, scyber-maltretiranje je također bilo ispod europskog prosjeka.
Zašto se sajber-maltretiranje razlikuje od zemlje do zemlje?
"Međunacionalne razlike u rasprostranjenosti (cyber) maltretiranja širom Europe najbolje se razumiju kroz međudjelovanje tehnoloških, kulturnih i institucionalnih faktora", rekao je za Euronews Next James O'Higgins Norman, profesor na Univerzitetu Dublin City, koji je ujedno i UNESCO-ov predsjedavajući za maltretiranje i cyber-maltretiranje.
Sloboda interneta pod upitnikom: Rusija prijeti potpunom zabranom WhatsAppa
Napomenuo je da tehnološki, varijacije u pristupu internetu, prodoru pametnih telefona i dominantnim online platformama utiču na učestalost i prirodu online interakcija mladih.
Kulturno, društvene norme o sukobima, komunikaciji i agresiji se značajno razlikuju: društva sa većim prihvatanjem verbalnog neprijateljstva ili indirektne agresije imaju tendenciju da prijavljuju veće nivoe online maltretiranja.
Institucionalno, razlike u obrazovanju o digitalnoj pismenosti, programima prevencije u školama i roditeljskom posredovanju doprinose različitim nacionalnim ishodima.
Razlike u nacionalnim obrazovnim sistemima također su važne, prema riječima stručnjaka Europske mreže za borbu protiv cyber-maltretiranja (EAN).
"Tamo gdje se aktivno podučavaju digitalna pismenost i online sigurnost, mladi ljudi su obično bolje pripremljeni da spriječe i reaguju na cyber-maltretiranje", rekli su za Euronews Next.
Također su naglasili da društvene i ekonomske nejednakosti, kao i nivoi podrške porodice i zajednice, mogu oblikovati koliko su mladi ljudi ranjivi na maltretiranje i koliko efikasno škole i institucije mogu intervenirati.
Budite jako oprezni: Novi način na koji vam hakeri kradu podatke
Kibernetičko maltretiranje poraslo je u svim europskim zemljama
U periodima 2017-18 i 2021-22, kibernetičko maltretiranje se povećalo u svih 29 europskih zemalja i regija obuhvaćenih izvještajem. Porast je bio veći od 5 procentnih poena u Danskoj, Litvaniji, Norveškoj, Sloveniji, Islandu i Holandiji.
Prosjek OECD-a porastao je s 12,1 posto na 15,5 posto.
Dr. Alina Cosma sa Trinity Collegea u Dublinu napomenula je da je ovo mali porast i da se može pripisati činjenici da je ova generacija adolescenata imala povećan pristup digitalnim uređajima i da su provodili više vremena online.
Uloga pandemije COVID-19
Stručnjaci EAN-a su naglasili da je pandemija COVID-19 odigrala značajnu ulogu: sa zatvorenim školama i premještanjem društvenog života na internet, mladi ljudi su provodili mnogo više vremena na digitalnim platformama, gdje su se sukobi i maltretiranje mogli lakše dogoditi.
Nova funkcija X-a iznenadila korisnike: Razotkrivene stvarne lokacije političkih profila
"Ovaj period odgovara brzom širenju korištenja pametnih telefona i angažmana na društvenim mrežama među mladima, što je proširilo mogućnosti i za društveno povezivanje i za štetne online interakcije", rekao je O'Higgins Norman.
Napomenuo je da digitalna komunikacijska okruženja često pružaju anonimnost, neposrednost i proširenu publiku, smanjujući društvenu odgovornost i empatiju, što zauzvrat može normalizovati neprijateljsko ili isključujuće ponašanje na internetu.
"Međutim, važno je naglasiti da ovaj period ne treba tumačiti kao pokazatelj dugoročne uzlazne putanje u prevalenciji cyber-maltretiranja. Nedavni nacionalni podaci ukazuju na to da su se nivoi možda stabilizovali nakon pandemije", dodao je.
Djevojčice se suočavaju s većom stopom sajber maltretiranja
U mnogim zemljama, djevojčice češće postaju cyber-maltretiranja, ali Litvanija je značajan izuzetak.
Kako društvene mreže utiču na mentalno zdravlje? Stručnjaci otkrili zabrinjavajuće rezultate
U prosjeku OECD-a, stopa je 14,3 posto za dječake i 16,4 posto za djevojčice. Razlika je veća od pet procentnih poena u nekoliko zemalja, uključujući Švedsku, Francusku, Englesku i Italiju.
Norman je objasnio obrasce ponašanja i rodno određene društvene norme u ovoj razlici. Djevojčice se više angažuju u komunikaciji zasnovanoj na društvenim mrežama i aktivnostima samoprezentacije, koje su usko povezane s relacijskim i emocionalnim oblicima cyber-maltretiranja, kao što su socijalna isključenost, širenje glasina i uznemiravanje zasnovano na slikama.
Stope cyber-maltretiranja veće u domaćinstvima sa jednim roditeljem
Adolescenti iz porodica sa jednim roditeljem također češće prijavljuju viktimizaciju cyber-maltretiranjem nego oni iz domaćinstava sa dva roditelja. To je slučaj u svim zemljama.
Razlika je čak i veća od rodne razlike, sa 19,8 posto u poređenju sa 14,1 posto.
Novo istraživanje tvrdi: Slušanje muzike smanjuje rizik od demencije
Razlika je veća od pet procentnih poena u više od 20 zemalja na listi.
"Veća prevalencija cyber-maltretiranja među mladima iz porodica sa jednim roditeljem može ukazivati na strukturne i psihosocijalne ranjivosti povezane sa porodičnim kontekstom", rekao je O'Higgins Norman.
Ovo ukazuje na to da se samohrani roditelji često suočavaju sa većim vremenskim, finansijskim i emocionalnim pritiscima, što može ograničiti nadzor nad digitalnim aktivnostima djece i smanjiti mogućnosti za smjernice o sigurnom ponašanju na internetu.
Djeca u ovim domaćinstvima također mogu provoditi više vremena na internetu radi društvenog povezivanja, povećavajući svoju izloženost riziku.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
