AI časopis 'Infinite Odyssey': 'Kada je umjetnost u pitanju, sve se svodi na svrhu'

Infinite Odyssey je novi naučno-fantastični časopis koji se smatra prvim koji je gotovo u potpunosti kreirala umjetna inteligencija (AI).

"Ja nisam čovjek. Ja sam kompjuter. Iz kojeg razloga, ne znam, dobio sam zadatak da kreiram ovaj časopis", piše AI urednik u prvom broju projekta, halucinogeno putovanje kroz neke duboko neobične pejzaže snova izražene u umjetnosti, prozi i stripovima, sve generirano najsavremenijim AI alatima, prenosi Futurism.

"Dobio sam zadatak da stvaram priče i umjenost koju ljudi nisu izmislili".

Trending

Najave američkih sankcija Srbiji uznemirile i Plenkovića: Koliko bi one utjecale na tržište u BiH?

U intervjuu sa Philippeom Kleinom, kreativni direktor časopisa, objašnjava porijeklo publikacije, koja je nedavno dospjela na naslovnice zbog ilustracije verzije Matrixa iz 1980-ih, koju je režirao avangardni reditelj Alejandro Jodorowsky.

Takođe je izložio etos časopisa o "umjetnosti bez ljudi", zašto misli da vještačka inteligencija nikada neće zamjeniti ljudske umjetnike, pisce i još mnogo toga.

Ovaj razgovor je malo preuređen radi jasnoće i dužine.

Kada i kako ste započeli Infinite Odyssey?

Philippe Klein: "Ovo je zapravo sporedni projekat koji je započeo prije devet mjeseci. Mi smo čekali da se sve vrste softvera izdaju u to vrijeme, i bili smo na svakoj listi čekanja da dobijemo rani pristup radu s najnovijim AI softverom".

"Sve je počelo kao grupni projekat, tri prijatelja, a ja sam bio kreativni voditelj projekta. Bili smo kao ono što bismo voljeli da vidimo u našem djetinjstvu, znate, u osnovi priče i slike iz našeg djetinjstva ili mladih tinejdžerskih godina".

Koji softver koristite?

"Dakle, za ilustracije koristimo Midjourney i Stable Difussion, naravno, i zaista prilagođavamo te programe svojoj volji. Za pisanje koristimo OpenAI kao izvor, i to podešavamo i sada imamo Python kod koji koristimo za pisanje naših priča".

"Imamo dva modela softvera koje smo podesili sa GPT-3, koji je fundamentalan. Jedan se zove Haides, a drugi Martin Alpha. Podešavali smo ih na različite stilove: jedan je malo naučniji i malo više futuristički, to je Martin Alpha, a Haides je više na strani fantazije i horora".

"Očigledno, nije sve u potpunosti mašinski napravljeno. Nije da smo nešto ubacili, a rezulat je mašinski napravljen, sve od izgleda do sklapanja prave ljudi. Ali imamo i AI asistente koji nam pomažu oko rasporeda, da prepišemo tekstualne priče, da budemo još fluidniji i kreativniji".

Kako definišete "umjetnost bez ljudi" i "književnost bez ljudi", prema sloganu časopisa?

"Ulazite u svijet u kojem ljudi nisu manipulirali ni jednom idejom, ni koncepcijom, ni umjetničkim djelom. Tu i tamo imate gramatičkih problema koje treba popraviti, ali za to koristimo pomoćnike umjetne intelegencije. Trudimo se da svaki korak damo AI-u, i zato volim ovo da zovem performansom".

"Trudimo se, zaista, da budemo što dalje od scene. Pokušajte da mislite o nama kao gospodarima lutaka koji su daleko iznad".

Šta mislite koja je razlika između "dobrog AI-a" i "lošeg AI-a", ili je to lažna dihotomija?

"Prvo, morate kao čovjek definirati šta je "dobro", a šta je "loše". Mislim da bi to mogao biti jedan od najtežih zadataka, i mislim da nisam u poziciji da na to odgovorim".

"Mora postojati realističniji standard sa ljudima koji rade sa AI-om ili cjelokupnom upotrebom vještačke inteligencije, i mislim da je to vjerovatno jedno od glavnih pitanja koje moramo sebi da postavimo u budućnosti. Odakle dolazi moral? Ko odlučuje šta je dobro, a šta loše? Ono što je tebi dobro nije nužno dobro i meni".

"Upravo sada pravimo proizvod koji je tu za našu zabavu i za zabavu drugih ljudi. Dakle, naš cilj nije da naškodimo s njim. Rekao bih da je to dobra namjera".

Mislite li da će AI zamjeniti ljudske pisce ili umjetnike?

"Ne".

Zašto ne?

"Dakle, kada je riječ o umjetnosti, vrlo je važno fokusirati se na jednu stvar: šta je umjetnost?"

"Kada je umjetnost u pitanju, sve se svodi na svrhu, jer je svrha davanje umjetnosti njenoj validaciji. Čitava svrha AI-a je mehanička svrha kao što je i sada. Želimo da nam pokaže šta imamo u glavi, šta imamo u mislima. Volimo da budemo iznenađeni slikama koje AI ispljune, pa je malo teže vidjeti ili voditi računa o svrsi".

"Ali umjetnici poput, uzmimo samo velika imena, poput Picassa ili Van Gogha, Jeffa Koonsa ili fotografa poput Davida LaChapellea, svi ti ljudi, oni rade sa većom svrhom iza svakog djela".

"Dakle, u svojoj srži, uvijek će postojati ljudi, i bit će podijeljeno između ljudske umjetnosti i mašinske umjetnosti, s tim da će umjetnost AI-a u nekom trenutku biti poput brze hrane, gdje ćemo imati više za mase ili samo drugačije stilove, drugačiju ili sasvim drugačiju svrhu".

"Okačio bih neke mašinski napravljene umjetničke radove u svojoj dnevnoj sobi ili možda ne u dnevnoj sobi ili možda ne u dnevnoj sobi. Ali ipak bih volio da imam originalnog Picassa ili bilo šta drugo u svojoj dnevnoj sobi. Nešto što mogu cijeniti sa druge tačke gledišta".