Urednik Redakcije dokumentarnog programa FTV se obratio javnosti

Nakon što su za Radiosarajevo.ba  govorili sa Federalne televizije, objavljeno je dodatno pojašnjenje urednika Redakcije dokumentarnog programa, koje prenosimo u cijelosti:

"Film „Pussy Riot: Pank molitva“ (2013) jedan je od onih filmova koji su zadnjih godina zatalasali svjetsku umjetničku scenu, prije svega jer nam daje uvid u pokušaj grupe pojedinaca da se suprotstave političkoj diktaturi, bez obzira na posljedice. Ima onog starog, danas skoro pa isčezlog, beskopromisnog revolucionarnog duha u pokušaju članica ruske pank grupe Pussy Riot da se svojim provokativnim performansom u moskovskoj katredrali skrene pažnja na javni prostor lišen elementarnih sloboda, konkretno se misli na rusku svakodnevnicu i Putinovu nemilosrdnu cenzuru, koja je jedan od važnih mehanizama što održava njegovu dikataturu. Znale su članice spomenute pank grupe da će biti uhapšene, ali ih to nije zaplašilo. U nivelisanoj i apatičnoj globalnoj stvarnosti, gdje smo svi više ili manje zaraženi nekom vrstom profitabilne kompromisne kohabitacije sa ugnjetivačima naših sloboda, ima i onih koji se drznu reći da je vrijedno i život dati za slobodu. Malo je takvih danas, jako malo, i upravo zbog toga je važno imati ovakve filmove u javnom prostoru. To što živimo u vremenu opšte moralne entropije ne znači da nam je svima to postao kriterij življenja.

A to što neki u ozbiljnoj i angažovanoj umjetnosti vide samo ono što njih zanima, govori upravo o njihovim afinitetima i percepciji. Ipak, ne treba biti preoštar, istorija umjetnosti nas uči da su takvi pokušaji diskvalifikacija uvijek postojali. Tako je i Sandro Botičeli davne 1484. godine kritikovan zbog golotinje u svojem, danas već opšte kanoniziranom remek-djelu „Rođenje Venere“. I tada je bilo onih koji su u ovakvoj autorskoj slici svijeta vidjeli samo Venerinu golotinju. Kontekst u umjetnosti često je kritična kategorija, ali to je ipak tema za širu i dublju raspravu. Svakako bih u tom smislu, kao radnu literaturu za takvu jednu raspravu, preporučio važnu knjigu postmodernizma „Pet lica modernosti“ Matea Calinescua.

Urednik Redakcije dokumentarnog programa Federalne televizije Namik Kabil"