Urednik Redakcije dokumentarnog programa FTV se obratio javnosti
U filmu se, u nekoliko navrata, prikazuje pornosnimak feminističke punk-rock grupe Pussy Riot, čije su članice poznate po provokativnim nastupima i "toples" protestima.
Nakon što su za Radiosarajevo.ba govorili sa Federalne televizije, objavljeno je dodatno pojašnjenje urednika Redakcije dokumentarnog programa, koje prenosimo u cijelosti:
"Film „Pussy Riot: Pank molitva“ (2013) jedan je od onih filmova koji su zadnjih godina zatalasali svjetsku umjetničku scenu, prije svega jer nam daje uvid u pokušaj grupe pojedinaca da se suprotstave političkoj diktaturi, bez obzira na posljedice. Ima onog starog, danas skoro pa isčezlog, beskopromisnog revolucionarnog duha u pokušaju članica ruske pank grupe Pussy Riot da se svojim provokativnim performansom u moskovskoj katredrali skrene pažnja na javni prostor lišen elementarnih sloboda, konkretno se misli na rusku svakodnevnicu i Putinovu nemilosrdnu cenzuru, koja je jedan od važnih mehanizama što održava njegovu dikataturu. Znale su članice spomenute pank grupe da će biti uhapšene, ali ih to nije zaplašilo. U nivelisanoj i apatičnoj globalnoj stvarnosti, gdje smo svi više ili manje zaraženi nekom vrstom profitabilne kompromisne kohabitacije sa ugnjetivačima naših sloboda, ima i onih koji se drznu reći da je vrijedno i život dati za slobodu. Malo je takvih danas, jako malo, i upravo zbog toga je važno imati ovakve filmove u javnom prostoru. To što živimo u vremenu opšte moralne entropije ne znači da nam je svima to postao kriterij življenja.
A to što neki u ozbiljnoj i angažovanoj umjetnosti vide samo ono što njih zanima, govori upravo o njihovim afinitetima i percepciji. Ipak, ne treba biti preoštar, istorija umjetnosti nas uči da su takvi pokušaji diskvalifikacija uvijek postojali. Tako je i Sandro Botičeli davne 1484. godine kritikovan zbog golotinje u svojem, danas već opšte kanoniziranom remek-djelu „Rođenje Venere“. I tada je bilo onih koji su u ovakvoj autorskoj slici svijeta vidjeli samo Venerinu golotinju. Kontekst u umjetnosti često je kritična kategorija, ali to je ipak tema za širu i dublju raspravu. Svakako bih u tom smislu, kao radnu literaturu za takvu jednu raspravu, preporučio važnu knjigu postmodernizma „Pet lica modernosti“ Matea Calinescua.
Urednik Redakcije dokumentarnog programa Federalne televizije Namik Kabil"
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
