Lejla Alimanović: Uživajte u albumu 'Lejla' i čudesnom putovanju od Sarajeva do New Yorka

Prije pet godina, preciznije 18. septembra, 2020. godine, njujorška izdavačka kuća Miles High Records objavila je album Lejla – Sinan Alimanović International Banda.

Objavila je ovo na svojoj Facebook stranici Lejla Alimanović, doktorica književnih nauka, oblast komparativne umjetnosti. Inače, njen otac je slavni bosanskohercegovački pijanist, kompozitor i dirigent Sinan Alimanović, a Lejla Alimanović bila je i gošća muzička urednica na Radiju Sarajevo, o čemu više možete čitati OVDJE. 

No vratimo se albumu Lejla, za koji ova naučnica i umjetnica kaže da je za nju značajan na više načina:

Trending

Novinarka Mirza Vranj traži pomoć: Nakon reakcije na antibiotike vraćaju je kući, a stanje sve gore

"Na njegovoj realizaciji bila sam angažovana od samog početka – od planiranja puta, organizacije, odnosa s javnošću – do samog učešća i snimanja, na kojem je uvršten i moj autorski rad, te procesa izdavanja. Album smo snimali u New Yorku, u studiju Trading 8’s Recording Studio, a inženjer zvuka bio je dvostruki dobitnik nagrade Grammy, Chris Sulit. Od njega sam naučila da je sve moguće – suprotno iskustvu u Sarajevu, prema kojem se u skoro svemu moramo pomiriti s nekim nespretnim kompromisom.

Umjetnički proces bio je više nego inspirativan – osjećala sam da sam lansirana u novo sazviježđe. Dobila sam priliku da sviram s plejadom muzičara koji su vrhunski i koji decenijama kotiraju u samom vrhu svjetske jazz scene. To mi je omogućilo ogroman napredak u razumijevanju muzičke umjetnosti, kroz sam proces rada – probe, snimanje, ali i postprodukciju.

S Victorom Lewisom pušila sam cigarete na trijemu u vrtu, razgovarajući o historiji muzike, njegovim saradnjama s Chetom Bakerom i Carlom Blay, o temi moje doktorske disertacije – novoj cjelovitosti na kojoj sam tada radila – o duhovnosti i spiritualnosti, zaključujući kako je sve povezano.

Harvie S bio je pravi producent, prijatelj i domaćin kojem se ne mogu dovoljno zahvaliti na svoj prekrasnoj muzici koju je dao, ali i na bratskom i mentorskom odnosu. Posudio nam je svoj stan za probe i upoznao nas s divnim novim prijateljima i kolegama umjetnicima. Tada sam i saznala – iako smo ranije višestruko sarađivali – da je još osamdesetih godina Harvie S uvršten u porodično stablo jazz muzike. Osim što neizmjerno voli muziku, on to znanje stručno i empatično dijeli, pa tako predaje i na Manhattan School of Music.

Album smo snimili u junu, a mix i master završeni su u septembru u New Yorku. Na mixu i masteru radili su Harvie S i inženjer zvuka David Kowalski, koji je također dobitnik nagrade Grammy. Sve to stalo je u 2018. godinu. Onda je došao drugi dio rada. Album je objavljen 2020. godine, u srcu globalne pandemije. U tom periodu sam pisala doktorsku disertaciju, a u pauzama online dogovarala detalje o samom izdavanju albuma s vlasnikom izdavačke kuće, Markom Shermanom – vrhunskim instrumentalistom i predavačem na Juilliardu.

U toj fazi napisala sam i album notes, što mi je pružilo priliku da mentalno otputujem nazad u 2018. godinu i ponovo proživim iskustvo samog snimanja. To mi je dalo i novi talas pozitivne energije, ali i omogućilo da primijenim sva nova znanja koja sam istraživanjem, čitanjem i pisanjem stekla u međuvremenu.

Potom je uslijedio rad na coveru albuma s Chrisom Drukkerom, senzibilnim fotografom cijelog procesa snimanja. U periodu kada su nam najbliži ljudi nestajali s lica zemlje, u masovnoj panici i otuđenosti – koja je, očigledno, bila uvertira u današnju globalnu duhovnu anesteziranost – meni je rad na našem albumu, uz rad na disertaciji, pružio duhovno utočište i osjećaj smisla.

Nakon što je album izašao u javnost, predstavljen je u svim relevantnim svjetskim medijima u kontekstu jazz stvaralaštva, a samo neki među njima su The New York City Jazz Record, CapRadio (NPR) i njihova lista Excellence in Jazz, te Radio-televizija Slovenije. Naravno, album je lijepo prihvaćen i u BiH, na čemu zahvaljujem vrijednim kolegama iz medija, koji su zaista učinili da cijeli proces promocije tata i ja doživimo kao jedno divno iskustvo i da se osjetimo – što je za svakog umjetnika važno – koliko-toliko prihvaćeno u svojoj sredini.

Sav taj put, sve to što sam radila – radila sam da bih pjevala. Iz te silne želje valjda sam i dobila priliku da se moja autorska kompozicija snimi s takvim muzičarima, i danas je imam kao jedan od najljepših darova svog rada.

Album je i nagrađen, što me također učinilo sretnom. Danas, iz ove perspektive, moram reći da sam zaista zahvalna i ponosna – kao i onda, možda čak i više – jer sam svjesna koliko je izazovno započeti jedan projekat u Sarajevu i završiti ga u New Yorku. Veliki tim ljudi iz BiH, regiona i SAD-a prijateljski i otvoreno radio je s nama na zajedničkom cilju - da album dobije zasluženu formu, na čemu sam do kraja zahvalna.

Izdvojila bih ovom prilikom značajnu podršku Primoža Grašiča, ali lista je mnogo duža. Želim pomenuti nekoliko ljudi koji, nažalost, više nisu među živima: Izuzetna mi je čast što je veliki Mladen Mazur bio jedan od sjajnih recenzenata albuma. On, nažalost, više nije s nama, kao ni Esad Šuman, čija je poslovna spretnost bila od velike pomoći. U tom kontinuitetu izdvajam prijateljsku podršku pokojnog Igora Savina, ali i Siniše Gavrilovića Sudžija, koji nam je najviše pomogao.

To veliko iskustvo potvrdilo mi je da je moj put zapravo put znanja. Danas i dalje učim – i u toj se poziciji osjećam najbolje. Ako ste stigli do ovog dijela teksta, onda u nastavku možete i poslušati moju kompoziciju sa albuma "In Search for Freedom"", napisala je Lejla.

Uživajte: