Preporuka | 5 knjiga koje biste trebali pročitati do kraja ovog ljeta

Bliži nam se period godišnjih odmora kada mnogi konačno pronađu više vremena za sebe i za čitanje.

Ukoliko ovih dana tragate za novim knjigama koje vrijedi pročitati, na pravom ste mjestu. Uz pomoć Ene Hasečić, Buybookove urednice izabrali smo pet knjiga koje biste mogli pročitati do kraja ovog ljeta.

Lavice Teherana, Marjan Kamali

Najnoviji roman autorice jednog od najprodavanijih Buybookovih naslova, Knjižara u Teheranu, donosi zadivljujuću priču o prijateljstvu koja se proteže kroz više od tri decenije.

Trending

Tišina, bijeli pejzaži i čist zrak: Igman pod snijegom, pogledajte čarobne prizore iz zraka

"Teheran, pedesete godine prošlog stoljeća. Nakon iznenadne smrti oca, sedmogodišnja Ellie i njena majka prisiljene su preseliti se u skromniji dom u drugom dijelu grada. Usamljena, Ellie sanja o prijateljici s kojom bi mogla dijeliti snove. Već prvog dana škole upoznaje Homu, strastvenu djevojčicu neustrašivog duha. Igraju se, kuhaju u Hominom domu, lutaju šarenim tezgama Velikog bazara i sanjare da jednoga dana postanu shir zan – žene lavice.

28.11.24. 19:05

Kulturni četvrtak | Pet knjiga koje biste trebali pročitati do kraja ove zime

Ipak, klasne razlike i jedna slučajna izdaja promijenit će tok njihovih života, isprepletenih s novijom historijom Irana – vladavinom posljednjeg šaha Pahlavija, revolucijom 1979. godine, te nasiljem i brutalnošću režima koji je uslijedio nakon nje".

Marjan Kamali, američka autorica iranskog porijekla, rođena je u Turskoj, a djetinjstvo je provela u Keniji, Njemačkoj, Turskoj, Iranu i Sjedinjenim Državama. Studirala je englesku književnost na Berkeleyu, a magisterij je stekla na Univerzitetima Columbia i New York. Trenutno je stipendistica Centra za ženske studije Univerziteta Brandeis i živi u okolini Bostona s porodicom. Njeni romani do sada su prevedeni na više od dvadeset pet jezika.

Opasnost od cigarete u krevetu, Mariana Enríquez

Dvanaest izvanrednih priča u kojima autorica istražuje zlokobno što vreba u svakodnevici, isprepliće tamni erotizam i stvara snažne, uznemirujuće slike koje ostavljaju neizbrisiv trag.

"Djevojčica u vrtu iskopa kosti koje, kako se ispostavlja, nisu životinjske; idilična ljetna scena djevojaka koje se kupaju na osamljenom mjestu pretvara se u pakao ljubomore s uznemirujućim posljedicama; prezreni prosjak donosi nesreću u bogatu četvrt; Barcelona postaje uznemirujuća pozornica prožeta krivnjom, iz koje je nemoguće pobjeći; sablasna prisutnost traži žrtvu; djevojka osjeća fetišističku privlačnost prema bolesnim srcima; obožavateljke na nezamisliv način odaju počast rock-zvijezdi koja je umrla užasnom smrću; mladić koji potajno snima parove tokom vođenja ljubavi i žene u visokim potpeticama dok hodaju ulicama dobija ponudu koja će mu promijeniti život...".

"Predivan, užasan svijet Mariane Enríquez, kakav se nazire u zbirci Opasnost od cigarete u krevetu, s uznemirenim adolescentima, duhovima, raspadajućim sablastima, tužnim i bijesnim beskućnicima savremene Argentine, jedno je od najuzbudljivijih otkrića do kojeg sam došao u posljednje vrijeme", zapisao je nobelovac Kazuo Ishiguro.

Žuto lice, R. F. Kuang

Triler britkog, crnohumornog tona koji istražuje ambiciju, pohlepu i bijelu privilegiju kroz priču o spisateljici June Hayward koja preuzima identitet druge, uspješnije autorice nakon njene smrti.

Višestruko nagrađivana autorica R. F. Kuang ovim književnim trilerom britkog, crnohumornog tona istražuje ambiciju, pohlepu i bijelu privilegiju. Žuto lice je, prema riječima kritike, oštro poput žileta, dok se satiričnim osvrtom na kapitalizam i društvene mreže bavi temama različitosti, rasizma i kulturnog prisvajanja.

"Knjiga koju je teško ostaviti, a još teže zaboraviti", zapisao je legendarni Stephen King.

Mahalama Sarajeva, Vedad Drljević

Živa priča o identitetu grada ispričana kroz njegove mahale, gdje se prošlost i sadašnjost prepliću u ljudskim sudbinama, toponimima i legendama.

"Sarajevo ima mnogo knjiga različitih žanrova i stilova koji govore o njegovom nastanku i prošlosti, ali Mahalama Sarajeva Vedada Drljevića priča je građena kroz same strukture grada u kojoj se isprepliću prošlost i sadašnjost. Iako su mahale nekada bile osnovne urbane jedinice Sarajeva, namjera autora nije da nam ponudi historiju urbanizma grada, nego da nas upozna sa brojnim informacijama koje je spoznao u svom istraživačkom putovanju kroz mahale, da nam predstavi brojne aktere, više ili manje poznate ljude i već pomalo zaboravljene događaje koji su uticali na razvoj grada", navela je, između ostalog, mr. sci. Amra Čusto.

Vedad Drljević (Sarajevo, 1966) u periodu 1993–1996 za dječije magazine Lastavica, Vrelo Bosne, NIP-a, Ljiljani radio kao ilustrator, enigmatičar, strip crtač, kao i pisac kratkih priča za djecu. Ilustrirao slikovnicu Dječija kičica, i knjigu Priča i Zlatno pero Azre Aličić. Autor je slikovnica Ena i Dječak Čak, grafika Mapa Sarajevo u devet slika, kao i velikog broja razglednica Sarajeva i Mostara.

Gole godine, Senad Avdić

Autentičan i važan dokument o vremenu u kojem je, kako je to jednom kazao Abdulah Sidran, srušen jedan svijet, a oni koji su ga srušili nisu umjeli napraviti bolji.

"Dok sam čitao ovu knjigu, sinulo mi je sljedeće: političari dolaze i odlaze, oni su potrošna roba, golema većina bude zaboravljena isti čas kad izgube moć, sljedećoj generaciji njihova imena ne znače ništa. Ostaje, međutim, kultura. Ostaju muzičari, pisci, glumci, režiseri... Njih ne guta zaborav. Četrdeset godina poslije događaja kojima se u ovoj knjizi bavi Avdić, ni najmlađim generacijama nisu potrebne fusnote da bi znali tko su Pankrti, Lačni Franz, Zoran Predin, Azra, Džoni Štulić, Bijelo dugme, Goran Bregović, Emir Kusturica, Semezdin Mehmedinović, Abdulah Sidran, Filip David i drugi 'likovi' iz područja kulture o Kojima Avdić pripovijeda", objasnio je pisac i novinar Edo Popović.

Senad Avdić je diplomirao na Fakultetu političkih nauka (odsjek Žurnalistika). Pisao za Vjesnik, Polet i zagrebački Start, a njegove kolumne su izlazile u Asu, Oslobođenju, sarajevskoj Nedjelji i Bosanskim pogledima.

Od 1991.godine je bio glavni i odgovorni urednik Slobodne Bosne, koja je u novom izdanju izlazila od 1995. do 2016. godine, a nakon toga kolumne objavljuje na web poralu Slobodne Bosne i petnaestodnevnom magazinu Start BiH.

Od strane Saveza novinara BiH, Senad Avdić je dva puta proglašen novinarom godine, 2009. i 1994., a i Nezavisne novine su mu dodijelile nagradu Nikola Guzijan 2006. Kolumne Senada Avdića koje je pisao u Slobodnoj Bosni od 1991. do 2007. objedinjene su i u knjizi pod nazivom E, jebi ga jarane.../Noćas spaljujemo iluzije.