Kreativnošću do strategije razvoja Sarajeva

Organizacioni tim Sarajevo Business Foruma (SBF) sačinjen od stručnjaka iz različitih oblasti još od 2010. godine razmatra i predlaže različite mogućnosti i potencijale za investicije.

U nastavku teksta donosimo kreativne prijedloge, po ugledu na svjetske metropole, koje je ovaj tim razvio za jačanje ekonomije glavnog grada BiH.

Sarajevo je od svog osnivanja igralo važnu ulogu u povezivanju različitih civilizacija i kulturoloških područja.

Čuvalo je svoj identitet ali i bilo otvoreno ka razvoju, tako da danas čuva tri gradske tradicije kao međusobno prožete halke. Historijsko osmansko Sarajevo nalazi se u najužem središtu grada, drugi sloj razvio se u vrijeme austrougarske vlasti, dok treći odražava iskustvo socijalističkog grada iz perioda Jugoslavije. Stoga, jednom kraćom vožnjom kroz glavne gradske ulice možemo svima arhitektonski dočarati sva tri navedena perioda, ili barem dvije različite civilizacije. Sarajevo je prepoznato kao mjesto susreta različitih civilizacija i kultura, od čega je imalo i značajne ekonomske koristi.

Grad se ili razvija ili nestaje, privlači ljude, kulture i civilizacije kao magnet ili ih odbija. Da bi izbjeglo sudbinu sličnih gradova, poput Kordobe, Granade, Soluna i ostalih koji su nestali ili izgubili značaj onda kada su izgubili svoju bogatu multikulturalnu strukturu, Sarajevo se mora razvijati i to na istim principima na kojima je poniklo i steklo svoju slavu i ulogu poveznice među različitim civilizacijama, što mu je i dalo epitet evropskog Jerusalema.

Grad se može pretvoriti i u velegrad, a može od njega i nastati kasaba – sve je stvar vizije koja obuhvata ne samo urbano planiranje nego i ekonomiju, diplomatiju i mnoge druge oblasti života i rada. Da bi Sarajevo od grada postalo velegrad, mora se internacionalizirati i postati stvarna tačka povezivanja kultura i civilizacija po standardima 21. stoljeća. Povezivanje podrazumijeva više od samog susretanja različitih kultura. U ovakvome procesu Sarajevo ne bi izgubilo svoj identitet već bi ga nadogradilo. Sarajevo se, kao multietnički ali većinski muslimanski grad, može promovisati u kulturološku prijestolnicu muslimana Evrope. Koji drugi grad u Evropi to danas može ostvariti? Sarajevo može, ali uz maštu koja kreira jednu viziju razvoja koja gleda u budućnost. Vizija oblikuje strateški plan, na osnovu kojeg se, između ostalog, pravi i urbanistički plan. Detaljan operativni plan predstavlja finalnu fazu, ali moramo početi od mašte koja kreira viziju. Tako su počeli mnogi veliki uspjesi od Istoka do Zapada, koji su u početnoj fazi izgledali nestvarno, ali čiji su lideri imali viziju i bili otvoreni za promjene.

Pokušajmo zamisliti kakvo bi Sarajevo bilo da su Gazi Husrev-begu zabranili da mašta i gradi, ili da je zabranjena gradnja Vijećnice, koja se nije uklapala u ambijent svoje okoline. Zamislite da smo pod izgovorom zaštite okoliša zabranili gradnju na području Alipašinog polja i Dobrinje prije Olimpijade. Primjera je mnogo više, a neki od ovih projekata dali su Sarajevu jednu sasvim novu dimenziju, te su kasabu pretvorili u grad. Gradnju su pokušavali zabranjivati i nakon rata, pisale su se peticije i ranije protiv real-estate projekata, a mi smo na SBF-u maštali i promovisali gradnju i investicije. Zatim smo maštali i o otvaranju ljetne turističke sezone za turiste u državi koja je tradicionalno bila destinacija za zimski turizam. Rezultati su vidljivi svima i oni se očituju ne samo u stotinama zaposlenih ljudi u firmama koje su došle u Sarajevo nego i u praktičnom pokretanju turističke industrije u BiH, koja sa sobom povlači i druge industrije. Sada nastavljamo maštati o novim projektima. Zamislite da u Sarajevu napravimo nekoliko tornjeva koji će reprezentirati različite gradove, države, kulture ili civilizacije.

Toranj SAD – Centar obrazovne i istraživačke izvrsnosti

Kako bismo bili ukorak sa savremenim trendovima u visokom obrazovanju, predlažemo otvaranje prestižnog američkog univerzitetskog kampusa u Sarajevu, čime bismo Sarajevo postavili na globalnu obrazovnu mapu i ostvarili viziju Sarajeva kao regionalnog centra obrazovanja. Sjedinjene Američke Države su svjetski edukacijski hub s najboljim univerzitetima i milionima stranih studenata svake godine. To je unosan ekonomski model jer mnogi od tih studenata ne samo da plaćaju ogromne školarine svake godine nego i mnogo više od toga – troše na život tokom studija. U.S. Department of Commerce izračunao je da su međunarodni studenti doprinijeli GDP-u SAD-a sa 45 milijardi dolara u 2018. godini. Najbolji od njih često i ostaju da rade i doprinose razvoju ove države praktično doživotno. Kad bi Sarajevo imalo jedan USA Tower, u koji bi se smjestio barem jedan od ovih prestižnih univerziteta, mogli bismo u Sarajevo dovesti barem 10.000 stranih studenata. Ovo bi preporodilo ne samo ekonomiju grada nego bi imalo dugoročne efekte na promjenu mindseta i veću otvorenost naših ljudi za saradnju s drugim kulturama i religijama, što bi nam olakšalo i ekonomski razvoj, ali i EU integracije. Mnogi se sada ne sjećaju činjenice da je Jugoslavija imala veliki broj stranih studenata, posebno onih s Bliskog istoka. Ukoliko investitori iz SAD-a ne budu zainteresirani, mnogo je drugih koji će prepoznati ovaj model edukacijskog huba, pa tako možemo dobiti i University Tower London, Tokyo Tower, Singapore Tower...

Mnoge od navedenih država itekako su svjesne koliko im novca u domaću ekonomiju donosi svaki međunarodni student, jer ipak je ekonomija u pitanju. Cifre izražene u milijardama dolara teško su usporedive s bosanskim standardom, ali, kako se navodi u statistici iz SAD-a, stotinu studenata kreira 43 radna mjesta u lokalnoj ekonomiji. Prema nekim statistikama koje je napravila Velika Britanija, međunarodni student direktno ili indirektno podržava i do 1,5 radno mjesto. Samo 10.000 stranih studenata u našu ekonomiju unijelo bi barem 100 miliona KM godišnje, iako oni sa Bliskog istoka uglavnom sa sobom donose mnogo više. Zamislite šta to znači za naše proizvođače hrane, trgovce, pružaoce usluga, vlasnike malih biznisa u lokalnoj ekonomiji, i ostale u lancu snabdijevanja.

Dubai Tower – Inovacijski hub

Dubai je moderan grad koji je postao izbor mnogih tehnoloških startup-projekata zbog uslova koje im nudi. Možemo dobiti dio tog kolača i smjestiti ogranke tih kompanija u neki naš Dubai Tower. Na našim prostorima uvijek su se rađali inovativni ljudi, a neki od njih su svojim inovacijama mijenjali svijet. Možemo izgraditi inovacijske centre koji će raditi u saradnji s univerzitetima kako bismo napravili naredni korak i u razvoju naše industrije, a možemo i ostaviti našu industriju da i dalje radi kao podizvođač stranim kompanijama, bez inovacija i vlastitog intelektualnog vlasništva.

Marokanska (indonežanska, bliskoistočna) oaza zdravlja

Naša država poznata je po termalnim izvorima, a Sarajevske terme na Ilidži datiraju još iz vremena Rimljana. Sam naziv Ilidža datira iz osmanskog perioda, budući da ilač (tur. ilaç) na turskom jeziku znači lijek. Zdravstveni turizam ogromna je industrija koja kod nas nije dovoljno prepoznata – iako jeste razvijena dovoljno da se može ukazati na benefite postojanja zdravstvenih centara. Tako veliki broja turista na Ilidži, osim banje, uradi i stomatološke intervencije, ali i operacije skidanja dioptrije i sl. U ne tako dalekom komšiluku imamo veoma dobar primjer. Drugi grad na listi najpoznatijih svjetskih destinacija za zdravstveni turizam je Budimpešta, koja svojim termalnim izvorima i jeftinijim stomatološkim tretmanima privlači milione turista godišnje. Sarajevo, sa svojim potencijalima iz termalne energije ali i ostalih grana zdravstvenog turizma, može u jedan Morocco Tower dovesti značajan broj turista sa Bliskog Istoka i sjeverne Afrike. Trenutno ti turisti često idu u skupa banjska lječilišta širom Evrope, dok je dobar dio našeg Instituta za fizijatriju i rehabilitaciju na Ilidži još uvijek devastiran. Da li ikome odgovara devastirana zgrada u bilo kojem dijelu Sarajeva?
Skandinavska zelena zgrada – rješenja za održivu arhitekturu
U cilju afirmacije težnje Sarajeva da postane energetski efikasan i ‘pametan’ grad, predlažemo promociju skandinavskog koncepta izgradnje zelenih i samoodrživih zgrada na način da takva jedna zgrada služi kao primjer u Sarajevu. Skandinavske države, što zbog klime što zbog nivoa razvijenosti na kojem se nalaze, veliku pažnju posvećuju održivosti i energetskoj efikasnosti. Upravo zbog toga bi zgrada koja reprezentira ove zemlje trebala biti oličenje energetske efikasnosti i održivog razvoja, a posebno fascinantno bilo bi kada bi bila napravaljena od drveta. Ipak, to kako će izgledati i od kojih će materijala biti izgrađena moramo ostaviti investitorima i njihovim projektantima. Naš fokus je na tome šta bi nam donijelo to poslovno i kulturološko povezivanje s Skandinavskom regijom čije se sve pripadajuće države nalaze u top 10 najsretnijih država na svijetu.

Kineski grad / China town

Velike grupe kineskih turista prije pojave COVID pandemije praktično su postale stub turističke industrije mnogih država na svijetu, a sama Kina bila je najveće međunarodno ishodište turista. Jedan manji dio njih stizao je i u Bosnu i Hercegovinu, uglavnom preko Srbije, inspiriran našim komunističkim naslijeđem, iako nije to jedino što ih zanima. U pitanju su veoma poželjni turisti koji ne kupuju samo tipične turističke proizvode kao što su suveniri, majice s natpisom Sarajevo ili magneti za frižidere. Naime, kineski turisti su samo na luksuzna dobra tokom svojih putovanja u drugim zemljama ostavljali oko 80 milijardi dolara. Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u koje kineski državljani mogu doći bez vize, ali taj potencijal tek trebamo iskoristiti. Možemo ga iskoristiti ako turističku ponudu dijelom prilagodimo njima, a svaki turista voli vidjeti i tragove vlastite civilizacije u mjestima koja posjećuje. Pitanje trebaju li nam kineski ili arapski turisti jednako je pitanju trebaju li nam turisti uopće, a svjedoci smo šta su nam za turističku industriju značili jedan Sarajevo City Center i adekvatna promocija Bosne i Hercegovine na Sarajevo Business Forumu prema zemljama Bliskog istoka. Otvaranje prema Kini dalo bi Sarajevu i Bosni i Hercegovini jednu potpuno novu dimenziju.

Poljoprivredni hub – vodeće inovacije u poljoprivredi i upravljanju vodama
Singapur, Vankuver, ili prethodno spomenuti Jerusalem, danas zauzimaju visoka mjesta na svjetskoj startup sceni iz oblasti poljoprivrede iako sama područja na kojima se nalaze nisu naročito pogodna za poljoprivredu. Ovi startupi, čija su tehnološka rješenja sami svjetski vrh, imaju ogromnu prisutnost na tržištima širom svijeta. Zamislite šta bi značilo ako bismo uspjeli napraviti jedan Singapore Tower, Jerusalem Tower ili Vancouver Tower, koji bi, osim predstavljanja samih civilizacijskih obilježja tog područja, postao dom nekima od ovih startupa u BiH. Investicije i nova radna mjesta mogu se ekonomski kvantifikovati, ali tehnologija i know-how koji s time dolazi, i koji zatim može pomoći i našim poljoprivrednicima, inovatorima, studentima i univerzitetima u daljem razvoju, od neprocjenjive su vrijednosti.

Historija ne završava s nama, mi nastavljamo da je pišemo
Gradu koji je odbranjen od barbarstva i ponovo izgrađen nakon što je bio devastiran ne smijemo potpisati smrtnu presudu zbog manjka naše otvorenosti prema različitim civilizacijama koje su historijski oblikovale ovaj grad, ali ni prema onima koje danas predstavljaju vodeće civilizacije, kulture ili ekonomske sile na svijetu. Otvorenost je nezamjenjiv pokretač rasta, a zatvorenost je kažnjavanje samog sebe.

Prethodno spomenuti ekonomski potencijali samo su dio koristi koje možemo imati od ovakvog pristupa razvoju grada, dok diplomatski benefiti mogu biti i mnogo veći – a mogu pružiti i zaštitu u slučaju napada nekih novih barbara. Sarajevo se mora razvijati, jer gradovi koji se ne razvijaju pretvaraju se u gradove-duhove. Moramo gledati u budućnost i pružiti Sarajevu viziju razvoja kakvu ono zaslužuje. U ovom tekstu nastojali smo pružiti okvir za jednu progresivnu viziju razvoja koja pokazuje koegzistenciju različitih civilizacija, uvažavajući i historijsko naslijeđe i realnost današnjice, ali ostavljajući mnogo prostora za želje mogućih investitora u spomenute potencijalne projekte. Da li će Sarajevo postati dom nekog od navedenih projekata ili nekih drugih, kao što su npr. njemački telekomunikacijski inkubator, ruska svemirska kupola, zaljevski pogon za obnovljivu energiju i naftu, malezijska halal-fabrika, ovisi umnogome i o nama i našoj viziji i spremnosti da iste prihvatimo.