Zemlje Balkana očekuje ekonomski rast: Evo koliki bi trebao biti u Bosni i Hercegovini

Države Balkana u 2024. godini mogu očekivati ekonomski rast od prosječno otprilike tri posto, uz smanjenje stope inflacije, procjena je analitičara Svjetske banke objavljene u četvrtak, 19. oktobra.

Navodi se kako se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na Balkanu može očekivati u uslovima u kojima bi slijedio dalji oporavak u Europskoj uniji, koja je glavni trgovački partner regije, dok bi niža inflacija trebala doprinijeti rastu raspoloživog dohotka i potaknuti potrošnju.

Najveći rast, po stopi od 3,9 posto trebao bi u idućoj godini uslijediti na Kosovu, u Albaniji je procijenjen na 3,2 posto, kao i u Crnoj Gori, u Srbiji na tri, a u BiH na 2,8 posto.

Trending

Ekskluzivni snimak iz svlačionice: Pogledajte slavlje košarkaša nakon razbijanja selekcije Hrvatske

Na začelju je Sjeverna Makedonija s očekivanim rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto.

Ostvare li se te prognoze, BDP na cijelom Balkanu u 2025. godini trebao bi rasti po prosječnoj stopi od 3,5 posto pri čemu bi opet prednjačilo Kosovo, a Sjeverna Makedonija bi ostala na dnu tabele.

19.10.23. 12:58

Lidl 'na čekanju' u BiH i cijelom regionu, poznati razlozi

U ovoj je godini previđen prosječni ekonomski rast u regiji na razini od oko 2,5 posto, a iz Svjetske banke ističu kako je to uprkos svim poteškoćama pratilo i umjereno smanjenje stope siromaštva te otvaranje novih radnih mjesta.

"Prosječna stopa zaposlenosti u ovoj regiji dostigla je novu historijski najviši nivo od gotovo 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103 hiljade novih radnih mjesta. Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori", navodi se u analizi.

18.10.23. 07:59

Koliko su dužni građani Bosne i Hercegovine? Kreditna zaduženost stanovništva opet narasla

Iz Svjetske banke ipak upozoravaju kako regija bilježi nedostatak radne snage te da je to među najznačajnijim problemima koje navode ekonomisti.

Uz rješavanje tog pitanja, države regije moraju ubrzati ekonomsku konvergenciju s naprednijim ekonomijama Europe, kao i zelenu tranziciju te povećati obujam ulaganja u jačanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi, procjena je analitičara Svjetske banke.