U mjesec dana građani se zadužili za skoro 80 miliona KM, pogledajte za šta sve dižu kredite

Pred početak zimske sezone potrebno izdvojiti više sredstava nego inače, što građanima predstavlja problem.

Konstantan rast iznosa kredita kod sektora stanovništva, a što je lako provjerljiva činjenica iz izvještaja koja Centralna banka Bosne i Hercegovine objavljuje na mjesečnoj razini, upućuje na zaključak kako dio takvih kredita svakako spada u kategoriju nenamjenskih, potrošačkih kredita koje stanovnici koriste kako bi riješili brojne tekuće obveze, odnosno prevladali izazove s kojima se suočavaju uslijed često nepredviđenih situacija.

Ekonomska stvarnost nam je surova, plaće ne prate rast životnih troškova, a veliki dio mjesečnih primanja odlazi upravo na zadovoljenje osnovnih životnih potreba, što je posljedica inflacijskih kretanja koja su u najvećoj mjeri pogodila sektor prehrane.

Trending

Radnici KCUS-a najavili jednosatni protest: Evo koji je razlog

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Željko Šain u razgovoru za Večernji list kaže da se većina nenamjenskih kredita koristi kako bi se prevladalo razdoblje kada nekomu trebaju likvidna sredstva da bi završio transfer robe u novac ili obratno.

Drugim riječima, najčešće je riječ o kreditima koji se koriste iz nužde kako bi se riješili određeni problemi, međutim, Šain navodi i kako je u tom kontekstu iznimno važno biti financijski pismen. Nenamjenski krediti jesu dobro sredstvo za rješavanje problema, no s njima treba, naglasio je, rukovati oprezno kako se ne bi došlo u situaciju svojevrsnog dužničkog ropstva, a u tom je smislu od iznimnog značaja raditi na vlastitoj financijskoj pismenosti.

Direktorica prijedorske Udruge za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić u razgovoru za Večernji list ističe kako nam je surova ekonomska stvarnost takva da je danas pravo pitanje možemo li uopće preživjeti bez kredita. Podsjeća kako je prosječna plaća oko 1.300 maraka, dok je iznos potrošačke košarice prešao 3.000 maraka, a sve navedeno na prilično ilustrativan način govori koliko građani ove zemlje ovise o kreditnom zaduženju kako bi riješili neke najosnovnije životne potrebe. Takvo što posebno je izraženo pred početak zimske sezone, kada je potrebno izdvojiti više sredstava nego inače, počevši od ogrjeva, preko opremanja djeteta za školu pa do odjeće i obuće, a kada se sve zbroji, postaje jasno zbog čega se ljudi odlučuju upravo na podizanje nenamjenskih potrošačkih kredita. Iako je teško procijeniti iznos nenamjenskih kredita, valja nam uputiti na ukupne iznose svih kredita koji se izdaju stanovništvu. Tako posljednji podaci Centralne banke BiH pokazuju kako je na kraju augusta, u odnosu na kraj julaa, došlo do povećanja kredita građanima BiH za 78,7 miliona KM.

Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju kolovoza 2024. godine iznosili su 25,05 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 34,9 miliona KM (0,1%). Kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva za 78,7 miliona KM (0,6%), dok je kod ostalih sektora zabilježeno smanjenje kreditnog rasta, i to kod vladinih institucija za 8,4 miliona KM (0,7%), nefinancijskih javnih poduzeća za 15,3 miliona KM (2,6%), privatnih poduzeća za 19,8 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 0,4 miliona KM (0,1%).

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u kolovozu 2024. godine iznosila je 9,6%, nominalno 2,2 milijarde KM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,04 milijarde KM (9%), kod privatnih poduzeća za 963,6 miliona KM (10,2%), kod vladinih institucija za 158,2 miliona KM (13,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 55,1 milion KM (24,5%).

Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini zabilježeno je kod nefinancijskih javnih poduzeća za 19,4 miliona KM (3,3%).

Prije 2 dana

Strane investicije u BiH: Koje zemlje najviše ulažu u našu državu?

Uvidom u godišnje pokazatelje rasta kreditnog zaduženja vidljivo je da su građani na drugom mjestu, odmah iza privatnih poduzeća, a takav porast komentiraju i u udrugama koje se bave pravima potrošača, a koje smatraju da nisu jedini korisnici oni žitelji s minimalnim primanjima.

U Pokretu potrošača središnje Bosne, navodi BHRT, upućuju na činjenicu da potrošačke kredite ne uzimaju samo građani s malim primanjima, već i oni s prosječnim primanjima. Razlog vide u višestrukom rastu troškova života u posljednjih nekoliko godina.

Admir Arnautović, predsjednik Udruge potrošača središnje Bosne, objasnio je kako ljudi uzimaju male kredite čisto kako bi preživjeli godinu, a to osobito vrijedi u vremenu uoči zimskog razdoblja, kada su i finansijske obaveze veće, počevši od zimnice i ogrjeva pa do spremanja djece za školu.