Tržište 'crnog zlata': Cijeli svijet jedno, SAD drugo

Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 55,90 dolara, što je 0,2 posto manje nego tjedan dana prije. Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 1,2 posto, na 53,33 dolara.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) već je u februaru postigla visoki stepen usklađenosti s dogovorom o smanjenju proizvodnje nafte koji su krajem prošle godine postigle te zemlje, iako je za ciljano smanjenje proizvodnje dogovoren rok od šest mjeseci. Procjene pokazuju da je već postignuto oko 90 posto planiranog smanjenja proizvodnje od gotovo 1,8 milijuna barela dnevno u prvoj polovici ove godine.

No, na tržištima vlada oprez jer su podaci pokazali da je ruska proizvodnja u februaru bila na razini prethodnog mjeseca, oko 11,11 miliona barela dnevno. To znači da je Rusija smanjila proizvodnju za samo 100 hiljada barela dnevno, što je trećina kvote koju je dogovorila s članicama OPEC-a. Rusiji preostaje još četiri mjeseca za dosezanje zacrtanog smanjenja.

Međutim, SAD nije sudionik tog sporazuma i američke kompanije već duže vrijeme povećavaju proizvodnju iz škriljca, koja je bila neisplativa dok su cijene nafte bile niže od 50 dolara po barelu. Zbog toga rastu i zalihe sirove nafte u SAD-u, pa su prije sedam dana dosegnule rekordnih 520,2 milijuna barela.

Uz to, u petak je kompanija Baker Hughes saopćila da je prošle sedmice broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za njih sedam, što je već 17. rast u posljednjih 18 sedmica. Pritom je broj bušotinskih postrojenja dosegnuo 609, najvišu razinu od oktobra 2015. godine.

Visoke zalihe i povećana proizvodnja u SAD-u stoga i dalje ostaju uteg za naftna tržišta: "Cijene se kreću u uskom rasponu, pa ne čudi val kupovina nakon velike rasprodaje, i obrnuto", kaže Tamas Varga iz PVM Oil Associates.

S obzirom na smanjenje proizvodnje OPEC-a, a povećanje u SAD-u, analitičari smatraju da će se kratkoročno cijene nafte relativno stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu.