Šarović: Kraj pregovora za članstvo u WTO do kraja godine

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović u intervjuu za AA rekao je kako generalno podržava ideju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o formiranju carinske unije Zapadnog Balkana iako je, kako kaže, svjestan tih rizika koji se navode u smislu dominacije, prvenstveno Srbije.  

"Ta ideja ima šansu da uspije ukoliko svi stanu iza nje ili ukoliko napravimo dogovor za stvaranje još boljeg ambijenta za ekonomiju, trgovinu i prekograničnu saradnju u ovim zemljama. Okosnica je CEFTA, a sada treba da vidimo šta u okviru CEFTA možemo još da nadogradimo i da stvaramo što širi prostor slobodne trgovine, ali u punom smislu te riječi. Da li možemo da dostignemo carinsku uniju što je vjerovatno krajnji cilj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ne znam, jer neke od zemalja imaju rezervu spram toga", kazao je Šarović.

Šarović je rekao kako je kao član Energetske zajednice BiH pod sankcijama tog važnog energetskog tijela pod okriljem Evropske komisije zbog neispunjavanja obaveza na koje se ranije obavezala, a to je prije svega usklađivanje bh. zakonodavstava sa najnovijim standardima Evropske komisije u toj oblasti, odnosno tzv. Trećeg energetskog paketa. 

"Da bi ove sankcije bile ukinute neophodno je da donesemo zakon na nivou države, zakon o regulatoru električne energije i gasa, prenosu i tržištu električne energije, zakon koji praktično usaglašavamo evo već dvije godine pod nadzorom Energetske zajednice. Taj zakon je gotov, na njemu smo zajednički radili entitetski ministri i ja i naši eksperti iz tri ministarstva iz RS-a, FBiH i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. No, još nije upućen u proceduru zbog nedostavljanja mišljenja dva entiteta. Upravo smo zbog ovog ogromnog kašnjenja, zbog kojeg trpi cijeli energetski sektor zemlja pod lupom", upozorava Šarović. 

Šarović je istakao da BiH generalno ima dobar Sporazum o slobodnoj trgovini s Turskoj, bolji nego što ga je imala Srbija.

"Mislim da je i sada bolji bez obzira na dogovor koji je nedavno postignut. U pregovorima mi smo željeli da ovaj dosadašnji sporazum još više unaprijedim. Željeli smo da novi sporazum ne ide ispod standarda ovog sporazuma, odnosno da ne donesemo zemlji lošiji sporazum. Naprotiv, da on bude i nešto bolji. U tom smislu usaglašavamo određene stavke i blizu smo tog sporazuma", rekao je Šarović.

On je istakao da bi turska strana željela da za nekoliko roba odredi količinski nivo izvoza iz BiH. S druge strane spremna je, navodi Šarović, da na listu onih proizvoda koje bi mogli slobodno da se izvoze u Tursku stavi neke nove proizvode kao što je jagnjeće meso, kozije meso, meso peradi, kavurmu i povećanu količinu junećeg i goveđeg mesa sada u kvoti od 10.000 tona.

Šarović je istakao da je pozitivno mišljenje inspekcije Evropske komisije za zdravlje, hranu, reviziju i analizu, poznatija pod nazivom Dablinska inspekcija za izvoz pilećeg mesa iz BiH veliki korak. 

"Svakako ta dozvola znači mnogo za BiH jer ćemo na ovaj način biti zemlja koja proizvodi hranu ove vrste s najvišim standardom koji se priznaje u EU što taj rejting zemlje podiže na veći nivo. I bili bi jedna od rijetkih trećih zemalja kojoj je dozvoljen uvoz u EU. Taj sektor u BiH je vrlo razvijen. On je izvozno orjentisan. Izvozimo u zemlje CEFTE više nego uvozimo što je rijetkost, kod nas je obično obrnuto. Ranije smo izvozili do njenog ulaska u EU i u Hrvatsku. Tako da se praktično otvaraju nove perspektive za peradarski sektor i prerađivački sektor u BiH. Mislim da su oni sposobni da i osvajaju nava tržišta i da povećavaju svoju proizvodnju", naveo je Šarović.

Naglasio je da trenutno izvozimo iz BiH oko 10.000 tona na godišnjem nivou, te da misli da smo, kao BiH, spremni i za 15.000 tona.  

Šarovićeva očekivanja su, kaže, bila da se svi pregovori oko članstva BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) završe do kraja ove godine.

"Da li ćemo uspjeti, optimist sam i dalje. U samoj završnici smo pregovora s Ukrajinom i Brazilom. Mislim da nam je taj cilj dostižan i najozbiljniji su pregovori s Ruskom Federacijom. Moguće je da u pregovorima ostane samo Ruska Federacija. U posljednjim razgovorima koje sam imao u Moskvi prije dvije-tri sedmice kada sam im nagovijestio tu mogućnost, oni su rekli da ne bi voljeli da oni budu posljednja zemlja, jedina zemlja s kojom BiH pregovara za pristup WTO. Ta uloga je uvijek nezahvalna jer se onda rekao bih, targetira na tu zemlju kao zemlju koja je prepreka da potencijalni kandidat uđe u članstvo WTO. To mi daje na neki način osjećaj i uvjerenje da Rusije ne bi željela da dugo pregovara s nama i da bude smetnja pristupa BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji", naglasio je Šarović.