Predstavnici Njemačke: Radna snaga iz BiH treba se stručno obrazovati

Ovo je ocijenjeno na sastanku u Sarajevu između članovi Stalne radne grupe za razvoj privredne saradnje i unapređenje ekonomskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Njemačke.

Za to je potrebno da se reformiše obrazovanje kako bi se učenicima u srednjoj školi omogućila praksa uporedno s pohađanjem redovne nastave.

"Na taj način po završetku srednje škole učenik bi bio spreman za posao", izjavio je potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić.

Njemačka je zemlja s kojom BiH ostvaruje najveću trginsku razmjenu koja se ogleda u uvozu u BiH od 1.280.000.000 i izvozu 1.200.000.000. To je značajna razmjena koja, kaže Vasić, zahtijeva jedno operativno tijelo koje će riješavati probleme.

"Jedno od važnih pitanja tiče se da naše kompanije koje proizvedu gotove proizvode prilikom ugradnje proizvoda teško dobijaju vize za radnike, koji bi trebali ugraditi te proizvode, naročito one koji nisu u serijskoj proizvodnji. Na primjer, drvene kuće ili veći kotlovi koji se proizvedu za specijalne namjene za plastenike, što bi naši radnici trebali da montiraju u Njemačkoj. Imamo velike probleme da dobijemo dozvolu za te radnike i time imamo manji obim posla", dodao je Vasić.

Ukazao je i na drugi problem koje su delegirale njemačke kompanije u BiH a to je problem kvalifikovane radne snage, zbog čega žele da se ubrza proces "dual obrazovanja" kako bi se što prije moglo doći do kvalifikovanih radnika.

Oni su u Njemačkoj, kako je istakao Helge Tolksdorf uz Saveznog ministarstva privrede i energije Njemačke, traženi u metalnom sektoru i informacionim tehnologijama.

"Od naših privrednika često čujemo da u BiH na licu mjesta ne mogu da nađu odgovarajuće profesionalne profile koji su im potrebni. Zato tokom razgovora želimo da utvrdimo na koji način je moguće potaknuti stručno obrazovanje u BiH, što je jedan od uvjeta za razvoj i poticanje investicija. S te strane smo optimisti i nadamo se se da ćemo ove godine postići kada je riječ o slobodnoj trgovini naš rekord od 1.500.000.000 eura u trgovinskoj razmjeni", naglasio je Tolksdorf.

Kako bi se to ostvarilo Vanjskotrgovinska komora BiH će s entitetskim komorama učestvovati u organiziranju obrazovanja odraslih. Pri tome će se tražiti pomoć evropskih fondova.

"Bosna i Hercegovina je najbolje tlo za njemačke kompanije ukoliko žele da pospješe ekonomsku saradnju", ocijenio je pomoćnik ministra za vanjskotrgovinsku politiku i strana ulaganja Dragiša Mekić.

Na sastanku je, kazao je, predložen Poslovnik o radu, koji predviđa dva puta godišnje održavanja sastanaka, jednom u BiH, a drugi put u Njemačkoj.

Također, uime poslodavaca delegirani su problemi koji se tiču visokih troškova rada u BiH.

"U tom smislu bilo ni nam drago da vlada smanji doprinose kako bi mi mogli povećati osobne dohotke naših radnika da bi oni mogli ostati ovdje i živjeti bolje - kazala je članica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Snježana Köpruner.

Ambasadorica Njemačke u BiH Christiane Constanze Hohmann podsjetila je da Njemačka vanjskotrgovinska komora ove godine slavi 20 godina prisustva u BiH, kojoj želi pomoći da poboljša svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu.

"One teme koje su za nas bitne u ovom slučaju su stručno obrazovanje bh. radne snage i na koji način se BiH može jače približiti Evropskoj uniji i integrisati se u evropskom tržištu", zaključio je Volker Treier iz Njemačke industrijske i trgovačke komore.