Počela podzemna eksploatacija rudnika "Mineco", projekt vrijedan 12 miliona KM

10.05.18. 15:11

F. Z.

Dijeljenja 242

Počela podzemna eksploatacija rudnika "Mineco", projekt vrijedan 12 miliona KM — Foto: Faruk Zametica / Radiosarajevo.ba / Podzemna eksploatacija rudnika olova "Mineco" u Olovu

Foto: Faruk Zametica / Radiosarajevo.ba / Podzemna eksploatacija rudnika olova "Mineco" u Olovu

Nakon nekoliko godina priprema, tokom kojih je investirano 12 miliona KM, danas je u ozvaničen početak podzemne eksploatacije rudnika olova "Mineco" u Olovu. Britanska "Mineco Group" u projekt je do sada investirala 12 miliona KM.

Šef Delegacije Europske unije (EU) u BiH Lars-Gunnar Wigemark rekao je da je EU na neki način doprinijela ovom projektu, jer su sva istraživanja provedena u okviru programa Horizont 2020 koji je finansirala EU, uz privatno-javno partnerstvo.

"Mi ćemo kao EU i sve njene članice pratiti kako napreduje ovaj projekat. Bilo je puno poteškoća da rudnik počne raditi. Nadam se da je ovo kraj tog procesa i da ćemo sada imatu rudnik u punom pogonu, te da ćemo imati i nove projekte”, rekao je Vigemark.

Dragana Stojković iz Beograda, predstavnik Mineca, inače geologinja, u Razgovoru za Radiosarajevo.ba je kazala da generalno u rudarstvu ima dosta ženskih geologa.

"U suštini to je istraživanje i ovjera rezervi, pa tek onda počinju rudari sa samim iskopavanjem i to je neka naša kontrola kvaliteta onoga što izlazi iz rudnika. Ovdje je u pitanju cerozit, karbonatna ruda olova i to je veoma rijedak mineral u svijetu i ovo je jedini rudnik koji će se otvoriti s tim mineralom u regionu i zbog toga je jako interesantno u geološkom smislu", kazala je Stojković.

Amela i Enila, laborantice rudnika olova, kazale su nam da su inžinjerke hemijske tehnologije i zaposlene u laboratoriji ovog arudnika.

"Mi dobivamo uzorke geološke službe koje pripremamo, a potom analiziramo sadržaj olova u našoj rudi. Koliko smo mi upućene postoje tri rudnika s mineralom cerozita u svijetu, a jedan je ovdje u Bosni i Hercegovini, jer se obično olovo eksploatiše iz galenita", rekle su Amela i Enila.

Prema riječima, generalnog direktora rudnika Ismara Šabovića, ovo je jedini rudnik ove rude u regionu sigurno.

"U Bosni i Hercegovini ovo je prvi podzemni rudnik metala koji je otvoren od nule. Sve što se radilo do sada su naslijeđena prava i obaveze. Uglavnom se sve vrtilo oko uglja. Ovaj rudnik se radio od nule, od 2012. godine kada je potpisan ugovor o koncesiji. Svim građanima, a prije svega političarima trebalo bi da znači nešto što se ovaj rudnik otvara od nule. Otvorili smo 120 novih mjesta, a investitor je veoma jak i voljan da investira u BiH. Danas obilježavamo prvu fazu, a to je podzemna eksploatacija", rekao je Šabović.

On smatra da to znači da ćemo od danas moći vaditi rudu, eksploatirati je i deponovati na površini i skladištiti, dok se druga faza ne ostvari, a to je pogon za preradu rude.

"Htjeli smo iskoristiti ovaj momenat da pozovemo političare i pokažemo šta smo uradili. Investirali smo 12 miliona KM i zaposlili 120 ljudi i da nam olakšaju dozvole za drugu fazu. Ako bude dinamika dobijanja dozvola kao do sada, teško ćemo ubrzo ostvariti tu drugu fazu. Nije to samo 100 zaposlenih ljudi, to je 100 novih profesija. Prekvalifikacijom i učenjem dobili su novu profesiju. Naša strategija je bila da iscrpimo što više ljudi iz lokalne zajednice. Željeli smo da to bude neka lokalna priča. Laborantice su recimo išle u Veliku Britaniji na praksu", rekao je Ismar Šabović, generalni direktor rudnika u Olovu.

Šef operacija kompanije Mineco Dominick Roberts, naglasio je da je ta kompanija ispunila sve zahtjeve koji su prethodili otvaranju rudnika, u skladu sa zakonom.

“Uz sav posao došla je i obaveza prema okolišu, ali i lokalnoj zajednici. Obavezni smo da radimo sa zajednicom i svim institucijama. Radili smo i slušali lokalnu zajednicu, zato sada imamo njihovu podršku. Na kantonalnom nivou smo prešli dug put zbog visokih standarda koji i trebaju biti takvi, ali i njihove uvjete smo zadovoljili”, rekao je Roberts, dodavši da je ovo prva dozvola za rudarenje izdata u BiH nakon 30 godina.

Ministar rudarstva, energije i industrije FBiH Nermin Džindić smatra da se radi o glavnom strateskom cilju tog ministarstva koji zahtjeva visok stepen zaštite u rudarstvu. Najavio je da će u što kraćem roku biti korigovan Zakon o rudarstvu, kako bi se u narednim projektima osiguralo što lakše izdavanje dozvola.

“Ministarstvo industrije izdalo je više dozvola koje se odnose na istraživanje terena, eksploataciju. Za dobijanje ovih rješenja potrošeno je godinu i po dana. Po Prijedlogu novog zakona za ovaj posao trebat će tri mjeseca. Vjerujem da ce ovo biti jedan od najmodernijih rudnika u FBiH, ali i BiH gdje će zaštita radnika biti na prvom mjestu, ali isto tako i zaštita okolisa. Ovakve investicije su neophodne za razvoj rudarstva, ali i energetskog sektora uopšte u FBiH. Ovo je jedini podzemni rudnik metala u FBIH, ali i u BiH, koji je krenuo od nule, od prvog zahtjeva do zadnjeg rješenja koje su dobili”, rekao je Džindić.