Općine u Federaciji BiH duguju skoro pet miliona za poreze

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, općine Vareš, Glamoč, Bosansko Grahovo, Bihać, Drvar i Doboj Istok imaju ukupna dugovanja u iznosu od 4.792.685 KM, ali niti jednoj općini nisu blokirani računi.

Najveći dužnik je Općina Vareš, čiji ukupni dug iznosi preko dva miliona maraka. Slijedi Općina Glamoč, kao i ukupni dug načelnika i Općinskog vijeća Bosanskog Grahova sa po oko milion, Bihać pola miliona, dok Drvar i Doboj Istok imaju dugovanja od po oko 50.000 KM.

Na nedavno održanim izborima, za načelnika Općine Vareš izabran je kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Zdravko Marošević, koji za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da je upoznat s velikim dugovanjima.

“U protokolu koji je potpisan, ratama u iznosu od 1.500 KM, dug se trebao vratiti do nove godine. Očito nije bilo tako. Nije to nama jedino dugovanje. Nadam se da će biti volje da se napravi novi reprogram i onda kroz uštede u proračunu – a one se mogu ostvariti – vraćati ono što smo dužni”, kaže Marošević.

On ističe da Općina Vareš također ima potraživanja, posebno od starih privrednih poduzeća, ali ih ne može naplatiti.

U Općini Glamoč je za načelnika na novi mandat izabran kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Socijalističke partije (SP) Radovan Marković, koji najavljuje mogućnost servisiranja duga kroz zaduženja u komercijalnim bankama.

“Dug Općine Glamoč nastao je u periodu 2002. – 2008. i posljedica je pogrešno vođene finansijske politike na nivou općine, ali i u širem kontekstu, nivoa vlasti, poticano od federalne i kantonalne vlasti, na način da se nagomilavani dug nije rješavao i nisu se koristili instrumenti naplate u periodu od osam godina. Svjesni smo svoga duga i pokušavamo naći modus za rješavanje”, navodi Marković.

Općine Bosansko Grahovo i Bihać zaključile su sporazume o odgođenom plaćanju duga, koje poštuju, navode iz Porezne uprave.

Načelnik Glamoča Marković kaže da je s Poreznom upravom Federacije BiH sklopljen dogovor o odlaganju duga na šest mjeseci uz obećanje Kantonalne vlade da će dati garanciju za kreditno zaduženje, što, kako navodi, nije ispoštovano.

“Od Federalne vlade dobili smo ocjenu kreditne sposobnosti, ali nam niti jedna komercijalna banka nije htjela izaći na tender jer nam Kantonalna vlada nije dala garanciju. Tu je došlo do nesporazuma, naš rok za vraćanje duga u ratama je istekao, a Kantonalna vlada i ministarstvo pravdaju se nepostojanjem zakona, te nam i nisu dali garanciju za kreditno zaduženje”, kaže Marković, pojasnivši da bi kreditno zaduženje povećalo rok za otplatu na osam godina.

Neke od općina sa zaduženjem, navode u Poreznoj upravi, također su podnijele zahtjev za oprost zateznih kamata po osnovu dospjelih, prijavljenih, a nenaplaćenih javnih prihoda do kraja 2014. godine, ukoliko ispune zakonom propisane uvjete.

Zakonom je propisano da ako porezni obveznik plati dug do kraja 2016, zatezne kamate nastale po osnovu nenaplaćenih javnih prihoda do kraja 2014. će biti otpisane, a ako se dug otplati do sredine naredne godine, bit će otpisano pola kamate.