Kuba: Rijetko utočište za pčele gdje imaju dovoljno “materijala”

Kada se spomene Kuba prva stvar koja nam padne na pamet može biti kubanska cigara, možda rum, komunizam, no kubanska nova poljoprivredna djelatnost sigurno ne bi bila ni na čijoj listi asocijacija.

Prema pisanju The Economista, pčelarstvo je uzelo maha na Kubi. U ostatku svijeta proizvodnja meda se rapidno smanjuje. Uzrok su klimatske promjene, paraziti, upotreba pesticida, ali i urbanizacija.

Kubanski poljoprivrednici ne koriste pesticide, a nedostatak moderne opreme, ekonomske inicijative i urbane infrastrukture ostavio je većinu te otočke vegetacije netaknutom. Kuba je time postala rijetko utočište za pčele koje imaju dovoljno “materijala” za proizvodnju meda vrhunske kvalitete. Na raspolaganju imaju polja suncokreta i ljiljana, palme, stabla manga i avokada.

Populacija pčela raste za oko sedam hiljada košnica svake godine. Svaka košnica godišnje proizvede 52 kilograma meda, a time je ukupna je kubanska proizvodnja malo iznad 10 hiljada tona meda godišnje. Iako je 90 posto proizvodnje kubanskog meda zasluga privatne inicijative farmera, oni su obvezani med prodavati državi za oko 600 dolara po toni, piše Economist. Med se tada izvozi, najčešće u Europu, gdje doseže cijene od čak 4.600 dolara po toni za obični med i 14 hiljada dolara za organski.

Kubanska proizvodnja meda još uvijek se ne može mjeriti sa svjetskim proizvođačima poput Kine koja godišnje proizvede preko 500  hiljada tona meda, sve više Kubanaca pokazuje interes za pčelarstvo. Kubanska je vlada stoga najavila otvaranje pogona za flaširanje meda kojim bi proizvodnju na godišnjoj razini podigli na 15 hiljada tona, piše Novac.hr.