Ipak, dobre vijesti iz bankarskog sektora: Kamate na kredite u BiH zasad neće rasti

Evropska centralna banka najavila je da će ECB narednog mjeseca donijeti odluku o početku povećanja kamatnih stopa u eurozoni. U našem zapadnom susjedstvu su stoga sve zabrinutiji.

Hrvatski mediji prenose da će nekima utrošak otplate biti veći i za 20 posto!

Prema raspoloživim podacima Centralne banke BiH blizu 900 hiljada građana koristi kredite banaka, od čega je 7,68 milijardi KM nenamjenskih potrošačkih kredita, a 1,4 milijarde KM su stambeni.

Trending

Bosanskohercegovačka kompanija gradi brzu cestu u Hrvatskoj: 'Ovo je strateška dionica'

Sve teže se živi

Također, raste broj kredita kod mirkokreditnih organizacija čiji uvjeti kreditiranja nisu toliko strogi. Na kraju prošle godine zaduženost građana kod ovih finansijskih organizacija je tako iznosila 1,25 milijardi KM i veća je za skoro 86 miliona KM u odnosu na godinu ranije, što govori o sve težim uvjetima života.

Otud normalno je raste zabrinutost bh. građana zbog mogućnosti povećanja kamata. Posebno nakon rasta inflacije i opadanja vrijednosti novca i kupovne moći građana, čija primanja već dugo ne rastu.

„Što se tiče povećanja kamatnih stopa koje se dešavaju u samoj Europi, u ovoj i idućoj godini ne bi trebalo očekivati nikakvu promjenu kamatnih stopa, jer je to povećanje izuzetno malo, da bi utjecalo na povećanje kamatnih stopa na kredite u BiH… Dakle, ako je riječ samo o povećanju kamata kod Evropske središnje banke, onda u ovom periodu od najmanje nekih 12 mjeseci teško da to može utjecati na povećanje kamatnih stopa i u BiH“, kaže za portal Radiosarajevo.ba direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

Bankarski sektor, podsjeća on, radi na razlici jedne i druge kamate. Ukoliko uslijedi inflacije i pada vrijednosti novca dođe do pada depozita kod banaka, odnosno ukoliko građani koji štete budu investirali novac na drugačiji način, banke će, pojašnjava Kutle, morati povećavati kamatne stope na dopozite.

„A da bi imali što više depozita i da na taj način mogu da daju kredite. A onda postoji mogućnost da se nešto povećaju i kamata na kredite, ali to je naglašavam čista pretpostavka, ako dođe do smanjenja depozita“, rekao je Kutle, naglašavajući da to ne bi imalo veze sa odlukama Evropske centralne banke.

Štampanje novca bez pokrića

Kada bi se, veli, gledala isključivo ekonomska kategorija, kamate bi morale rasti, ali „novac se odavno ne gleda na taj način“.

„Jer Evropska centralna banka tiska svake godine 700 milijardi novca bez pokrića koji dolazi na tržište, a samim tim uništava vrijednost novca... Mjere Centralne bane koje su najavljene će u ovoj godini u sedmom, odnosno devetom mjesecu će povećati stope za nekih 0,5 posto, a to znači dovest će do nule.. To povećnje kamatne stope ne može utjecati značajnije na kamatnu stopu na kredite u BiH“, pojašnjava Kutle.

Ako novca nema za život, nema ga ni za rate

Međutim, sve se dešava u okolnostima rastuće inflacije.

„Onaj ko ima depozite na godišnjem nivou gubi minimalno osam posto svoje vrijednosti novca i normalno je da će novac ulagati negdje drugo. Pitanje je koliko će banke onda doći do novca, koliko će povećati kamate na depozite kako bi davali kredite“, pita se naš sagovornik.

Bankari, s druge strane, nastoje sagledati širu sliku.

Inflacija ujteče na standard stanovništva, koje gubi na novcu.

„Kada je inflacija osam posto, vrijednost novca će pasti za više od 10 posto vrijednosti. A plaće neće biti povećane osim jedan ili dva posto. Imat ćemo sve manju kupovnu moć stanovništva, a samim tim sve je manja moć zaduživanja osoba kod banaka. Jer kako se novac bude više trošio za životne potrebe, manje će ga biti za ratu kredita. Iz te pozicije će banka osjetiti da ta aktivnost kreditna aktivnost stanovništva neće moći biti dugoročnom kakva je danas“, zaključio je Kutle.