BiH srlja ka recesiji! Koga to zanima!?

Da li je Bosna i Hercegovina već u recesiji ili srlja prema njoj?

Odgovori na ovo pitanje, sudeći prema interesu domaćih medija za ovu temu, gotovo nikog ne zanimaju.

Piše: Faruk Vele

Dok je, prema pisanju "Financial Timesa", Njemačka u velikom je strahu od recesije jer imala je negativni rast od -0,1 posto BDP-a u odnosu na prvi kvartal 2019., što je, također, izazvalo zabrinutost širom EU, u bh. javnosti se danima polemizira "ko je koga" u (ne)sporazumu o formiranju državne vlasti, gdje ni samim potpisnicima nije jasno šta su dogovorili i jesu li išta.

Zabrinutost u regionu

Za to vrijeme zabrinutost i u zemljama regije je sve veća, a mediji u susjedstvu danima pišu o ovoj tematici, stručnjaci predlažu se najbolja rješenja...

Ekonomski eksperti u BiH nisu načisto jesmo li već u recesiji, ali su prilično precizni u ocjeni da ćemo tamo završiti ukoliko se ne poduzmu hitni koraci.

Dr. Vjekoslav Domljan, profesor na Sarajevo school of Science and Technology, ranije profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i Pravnom fakultetu u Mostaru kaže za Radiosarajevo.ba da BiH nije u recesiji, ali je došlo do usporavanja rasta privrede.

"Pretpostavka je da će se i dalje nastaviti usporavanje. Međutim, ako pređemo u zonu negativnih veličina, ako bude negativna stopa rasta za dva kvartala, onda smo u recesiji. Mi smo, još uvijek daleko od toga. Ali, kako sam rekao, ti unutrašnji faktor djeluju negativno. Posebno u zadnje vrijeme aktualni su odlasci radne snage, što dalje pravi probleme u privatnom sektoru. A ono što je posebno interesno i što nije djelovalo kao do sada jeste faktor međunarodnog okruženja u smislu daljnjeg kompliciranja odnosa između velikih trgovačkih sila kao što su Sjedinjene Američke Države (najveći uvoznik na svijetu sa preko 2,3 triliona dolara), te, s druge strane, Kina koja izveze isti iznos i ima ogroman suficit u vanjsko-trgovinskoj razmjeni", govori nam profesor Domljan.

Ekonomski ekspert Draško Aćimović podsjeća da prema stanovištu MMF-a "ne postoji zvanična definicija recesije, ali postoji opšte priznanje da se taj termin odnosi na period pada ekonomske aktivnosti". Većina analitičara koristi, kao praktičnu definiciju recesije, dva uzastopna tromjesečja pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u zemlji.

"A to je upravo ono što se jasno vidi u tablici BH statistike. Dakle, dva uzastopna kvartala. To su četvrti kvartal 2018. u odnosu na treći kvartal 2018., te prvi kvartal 2019. u odnosu na četvrti kvartal 2018. u kojima je vidljiv pad sa 8,65 milijardi KM na 8,61 i na 8,44 milijarde KM. Posljednja anliza Erste banke ukazuje je da će BDP u BiH biti za minimalno 1 post manji za 2019. godinu. To je potvrda onoga na šta upozoravam već više od godinu dana. Dešava se pad izvoza (posebno zbog Turske i Kosova) i automatski rast uvoza. To je dalje dovelo do toga da imao ogromni rast spoljnotrgovinskog deficit koji je 430 miliona km u ovoj godini", govori Aćimović za Radiosarajevo.ba.

Hiljade radnih mjesta

Dodaje kako je vidljiv i drugi parametar po MMF, a to je pad ekonomske aktivnosti.

"Oni koji ne razumiju procese ne shvataju da je ovo circulus vitiosus koji je za sobom povukao i velike gubitke radnih mjesta. Prema izjavi potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslava Vukovića, ugroženo je 10.000 radnih mjesta. Tu su i pad kupovne moći, pad realne potrošnje i na desetine drugih ekonomskih parametara (problema). Možda najvažnija je to što je sve to izazvalo životne drame porodica koje su ostale bez primanja i egzistencije. Njima ne trebaju optimistične, isprazne akademske i političke izjave nego im treba njihov posao i normalan život", naglašava Aćimović, koji je nedavno sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem razgovarao o pokretanju inicijative za uspostavu Vijeća za ekonomska pitanja i europske integracije pri Predsjedništvu BiH, upravo kako bi državne institucije počele voditi računa o ekonomskim interesima države.

Nadalje, profesor Domljan ukazuje i na ozbiljne unutrašnje probleme koji otežavaju ekonomiji.

"Vlasti nisu formirane već dulje vrijeme i ne vidi se kad će biti formirane. Posebice ne znamo kakve programe će dizajnirati i nakon toga kad će ti programi dati učinke. To se može očekivati tek za godinu i pol, do dvije", ukazuje on.

Privatni sektor je, veli, i dalje izložen velikim fiskalnim nametima, to jeste velikoj fiskalnoj represiji. Vrijeme je da država reagira i zaštiti privredu.

"Taj privatni sektor da ne funkcionira ne bi mogli funkcionirati ni mirovinski i zdravstveni fondovi, niti bi se ovaj neefikasni javni sektor mogao održavati. Kad kažemo javni sektor, mislim na sektor javnih kompanija koji, u cjelini gledano, ostvaruju gubitke. Prema tome, taj privatnih sektor pomaže da funkcionira javni sektor, mirovinski i zdravstveni. Unatoč tome, on je izložen stalno represiji. Ne mijenjaju se fiskalne politike, niti fiskalni sistem u smislu da se male kompanije izuzmu iz sistema fakturirane realizacije, da se pređe na sistem naplaćene fakture, da se produži rok za PDV, da se smanje doprinosi. Apsolutno se ništa ne radi da bi se poboljšao položaj sektor", upozorio je Domljan.