Vraćanje kilometraže izaziva izaziva ogromne gubitke: Vozači masno preplaćuju vozila

Iako je lažiranje kilometraže često usmjereno na obične vozače koji traže dobru ponudu, posljedice ovog problema sežu mnogo dublje i utiču na čitava privredna društva. Riječ je o ozbiljnom problemu za svaku pojedinačnu državu, ali i za Evropu u cjelini. Nepošteni prodavači dovode do toga da kupci preplaćuju polovna vozila, dok zemlje širom kontinenta svake godine gube milijarde eura prihoda.

Izvještaj Evropskog parlamenta iz 2018. godine procjenjuje da šteta izazvana manipulacijom brojača kilometara u EU iznosi između 1,31 i 8,77 milijardi eura godišnje.

Kako bi se bolje razumjeli finansijski gubici izazvani ovakvom praksom, kompanija za prikupljanje podataka o vozilima carVertical sprovela je istraživanje u evropskim državama. Čak i u najpovoljnijem scenariju, rezultati pokazuju da evropske zemlje godišnje izgube približno 5,3 milijarde eura zbog prevara s kilometražom. Budući da mnogi slučajevi ostaju neotkriveni, stvarna šteta mogla bi biti znatno veća.

Trending

Bosna i Hercegovina saznala potencijalne rivale u grupi na Svjetskom prvenstvu

"Dokazati da je kilometraža na vozilu lažirana izuzetno je teško. Države ne razmjenjuju uvijek podatke o vozilima, a brojni zapisi o kilometraži nikada nisu digitalizirani, što olakšava prikrivanje ovih nepoštenih radnji. Jedini način da se prevara utvrdi jeste upotreba historijskih podataka o kilometraži", pojašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u kompaniji carVertical.

Što je viša cijena automobila, to je veći potencijalni gubitak

Vozači u prosjeku preplate oko petinu vrijednosti za polovne automobile s lažiranom kilometražom – a na nekim tržištima gubici mogu biti i znatno veći.

Na primjer, automobil čija cijena iznosi 10.000 eura, a koji ima namještenu kilometražu, realno može vrijediti svega 8.000 eura. To znači da kupac gubi oko 2.000 eura. Što je skuplji automobil, to je veći mogući gubitak. Kupci luksuznih vozila mogli bi nesvjesno preplatiti i po nekoliko desetina hiljada eura.

"Nije tajna da kupci preferiraju automobile s manjom kilometražom. Nažalost, to ih čini idealnom metom prevara. Vraćanjem kilometraže stvara se iluzija da je stanje vozila bolje nego što zapravo jeste. Prevaranti ciljaju kako ekonomska, tako i luksuzna vozila“, dodaje Buzelis.

Zapadnoevropske zemlje trpe veće gubitke

Istraživanje je također pokazalo da, iako su prevare s brojačem kilometara raširen problem u Evropi, njihov finansijski uticaj je veći u zapadnim nego u istočnim zemljama.

Vozači u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji pretrpe najveće finansijske gubitke zbog lažirane kilometraže, dok je uticaj na tržišta u Ukrajini, Srbiji i Rumuniji nešto manji.

Procjenjujući veliki broj automobila provjerenih putem carVerticala, njihove prosječne tržišne vrijednosti i stopu prevara u svakoj zemlji, istraživanje je utvrdilo da Velika Britanija godišnje izgubi oko 1,4 milijarde eura, Francuska 1,15 milijardi, a Njemačka oko 1,1 milijardu eura.

Prema riječima Buzelisa, manipulacija brojačem kilometara predstavlja ozbiljan problem koji evropske privrede svake godine košta milijarde eura. Iako vlade priznaju postojanje problema, konkretne inicijative za njegovo rješavanje još uvijek su ograničene. To znači da kupci moraju preuzeti odgovornost i sami provjeriti tačnost kilometraže vozila koje planiraju kupiti.

„Izvještaj o historiji vozila može precizno pokazati kada i koliko je kilometraža bila podešavana. To kupcu pomaže da odluči hoće li nastaviti s kupovinom ili pregovarati o cijeni. U mnogim slučajevima, ako je kilometraža lažirana, vozilo može imati i druge skrivene probleme. To je posebno važno za one koji donose odluke na višim nivoima i koji bi morali voditi računa o zaštiti potrošača“, upozorava Buzelis.