Šta drugi pišu / "Protjerani" dizelaši iz Europe dobrodošli u BiH

26. 08. 2017. u 08:20:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

U pojedinim zemljama EU vode se ozbiljne rasprave o postepenom ukidanju dizel vozila i uvođenju ekološki prihvatljivih vozila.

Za to vrijeme u BiH se i dalje bilježi stalni porast broja polovnih dizel vozila.

Samo u prvoj polovici ove godine u BiH je uvezeno više od 33.000 vozila, većinom iz zemalja EU.

„Ako pogledamo podatke novih u odnosu na polovna vozila, onda možemo reći da u velikoj većini prednjače polovna putnička vozila, zato što je u šest mjeseci ove godine, kad su u pitanju polovna vozila, uvezeno 27.372 vozila, dok je u isto vrijeme uvezeno 5.758 novih vozila“, kaže glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević za Deutsche Welle.

Prema podacima BiH Auto-moto kluba (BIHAMK), samo prošle godine u BiH je registrirano 990.730 cestovnih motornih vozila, od čega su više od 70 posto bila vozila sa pogonom na dizel gorivo.

„Oko 28 posto činila su vozila na benzinski pogon, dok je zanemarivo mali broj vozila sa alternativnim pogonskim gorivom – manje od jedan (1) posto", navodi se u godišnjem izvještaju BIHAMK-a.

Statistike nadalje pokazuju da je više od 70 posto registriranih vozila u BiH starije od 15 godina, za što se krivi teška ekonomska situacija i nemogućnost povoljnije kupovine novih vozila. 

EURO 4 – prvi koraci ka 'čistim' autima

Premda ne zvuči optimistično, posebno za okoliš u BiH, državno Ministarstvo prometa i komunikacija smatra da situacija nije toliko loša.

„Norma EURO 4 koja se u zemljama EU pojavljuje 2005., odnosno 2006. godine, u BiH se primjenjuje od 1. aprila 2016. godine i podrazumijeva uvoz vozila maksimalne starosti do 10 godina. Uvođenjem standarda EURO 4 prilikom uvoza automobila u BiH usklađeni su najniži tehnički zahtjevi vozila sa evropskim normama u ovoj oblasti te smanjeno zagađenje okoliša i opasnost po zdravlje ljudi u BiH, te unaprijeđeni standardi u oblasti zaštite životne sredine s aspekta korištenja motornih vozila“, kaže se u pismenom saopćenju Ministarstva za Deutsche Welle.

U okviru tog standarda uvedena je i obavezna homologacija vozila, kako bi se, prema tvrdnjama Ministarstva, „vodilo se računa o ciljevima koje treba ostvariti, a to je povećanje ekološki prihvatljivijih vozila u prometu u BiH, uz uzimanje u obzir drugih parametara, kao što su između ostalog, stepen razvijenosti privrede i moguća opterećenja koje EURO 4 može prouzrokovati“.

„Uzimajući u obzir da prometna politika uključuje i ciljeve u vezi sa klimatskim promjenama, a s namjerom podizanja ekološke svijesti i postizanja održivog, čistijeg i energetski učinkovitijeg prometa, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH će u narednom periodu inicirati donošenje propisa kojim bi se vršilo usklađivanje sa pravnom tečevinom EU iz oblasti energetski učinkovitijeg prometa“, navodi se u saopćenju.

Bosansko tržište nije izuzetak

Udruženje prometnika naftnih derivata FBiH ne vjeruje da bi anti-dizel politika u nekim zemljama EU mogla dramatično promijeniti tržište automobila u BiH, odnosno pretvoriti ju u europski auto-otpad.

„Tržište BiH, niti u bilo kojem drugom segmentu, niti u bilo kojoj drugoj djelatnosti nije izuzetak u tako nekoj dramatičnoj razlici u odnosu na nama susjedna tržišta. Znači uglavnom se radi o prilično srodnim tržištima, tako da po tom pitanju sasvim je izvjesno da ne može biti bojazni u mjeri u kojoj bi tu bilo neke spektakularne razlike u odnosu na visoko razvijene zemlje“, kaže za Deutsche Welle Sekretar Udruženja Amela Kečo.

U svakom slučaju, uvoz polovnih, većinom dizel vozila, je još uvijek profitabilan biznis u BiH.

„Vjerujemo da ćemo uskoro biti u prilici ponuditi novija i jeftinija polovna dizel vozila iz Europe. Šef nam je upravo u Njemačkoj, u nabavci vozila“, kaže prodavač u lokalnom salonu rabljenih vozila u Sarajevu, insistirajući na anonimnosti.

Neophodna bolja politika zaštite okoliša

Ipak, postoje i oni koje ovakav razvoj situacije u EU, a posljedično i u BiH, zabrinjava. Rijad Tikveša iz sarajevskog Udruženja za zaštitu i unapređenje okoliša, prirode i zdravlja „Ekotim“ naglašava da saobraćaj u zagađenju zraka i okoline 'učestvuje' sa čak 40 posto.

„Ispušni plinovi su štetni za stanovništvo, jer se sastoje od različitih spojeva koji mogu imati izuzetno negtivan utjecaj na zdravlje čovjeka. Iako je u posljednjih nekoliko godina, od kada je na snazi zabrana korištenja goriva koja sadrže olovo, smanjena količina teških metala u zagađenom zraku, i dalje su tu prisutni drugi spojevi, kao što su CO (karbon monoksid), Azotni oksidi (NOx), te drugi štetni spojevi“, pojašnjava Tikveša za Deutsche Welle.

On je pohvalio prošlogodišnje uvođenje EURO 4 standarda u BiH, no upozorava da se dosta toga još mora uraditi, imajući u vidu da kvalitetne politike i strategije za smanjenje zagađenja od saobraćaja, još uvijek ne postoje. Tikveša naglašava da postoje brojni načini kako poboljšati situaciju, poput modernizacije i popularizacije javnog saobraćaja, izgradnje infrastrukture i promocije alternativnih sredstava saobraćaja, pa do strožijih kontrola na tehničkim pregledima i eliminacije vozila koja prekomjerno zagađuju.

„Ništa od ovoga se ne radi, koliko je meni poznato, barem ne u obimu koji bi mogao imati značajan utjecaj“, kaže Tikveša i zaključuje: „Ne moramo izmišljati novitete, dovoljno bi bilo i prepisati rješenja iz nekih europskih gradova, koji se sa ovim problemom  nose na raznolike i inventivne načine, poput Europske prijestolnice zelenila 2016 – Ljubljane, do estonskog glavnog grada Talina, gdje je za godišnju kartu za javni prijevoz potrebno izdvojiti tek 1 euro“.

NEMA KOMENTARA