Mazda RX-7: Mislili su da nikad neće 'upaliti'

Automobil za koji su mnogi vjerovali da nikad neće "upaliti" – kreiran u kompaniji osnovanoj prvenstveno kao fabrika za preradu drveta – postao je jedan od najuspješnijih sportskih modela u historiji.

Poznato je da je Ahura Mazda zoroasterski bog svjetlosti i tvorac univerzuma.

Da bi otkrili zašto je ovo ime povezano sa neuspješnom japanskom fabrikom koja se sa prerade drveta prebacila na proizvodnju furgona na tri točka moramo se vratiti na osnivača firme Jujiro Matsudu.

Rođen je 6. augusta 1875. u Hiroshimi i već s 13 godina, nakon smrti oca, zaposlio se kao kovač. Potom je osnovao vlastitu firmu s 50 radnika ali nije mogao opstati u tada nestabilnom Japanu. Nije odustajao, ubrzo je izumio novu vrstu vodene pumpe što je rezultiralo pokretanjem kompanije Matsuda Pump Partnership.

Međutim, ostali partneri su ga najurili iz firme. Matsuda podiže fabriku za proizvodnju oružja koju je nakon nekoliko uspješnih godina prodao firmi Nihon Steel. Imao je svega 40 godina kada je postao penzioner.

Gdje je u ovoj priči Mazda? U pokušaju da spasi firmu Toyo Cork Kogyo, Matsuda je prešao sa prerade drveta na industrijsku manufakturu te počeo proizvoditi kamionete na tri točka. Zapravo, to su bili motori s malim prikolicama, idealni za prijevoz robe uskim ulicama japanskih gradova, opremljeni agregatima zapremine 500 kubika.

Matsudina firma je pred početak Drugog svjetskog rata predstavila i prototip prvog japanskog automobila, malog sedana, čija serijska proizvodnja nikada nije počela. Prvi automobil s znakom Mazde bio je R360, predstavljen 1960.

Na drugom kraju svijeta živio je čovjek čiji su se usponi i padovi mogli mjeriti s Matsudinim. Felix Wankel, rođen 13. augusta 1902. u njemačkom Lahru, prvi posao dobio je u jednoj izdavačkoj kući, ali se oduvijek zanimao za mehaniku.

Kada je 1924. izgubio posao zbog recesije, otvorio je sopstvenu radionicu. Tada je započeo rad na ostvarenju davnog sna – konstrukciji motora koji će umjesto klipova koristiti rotor.

Prema njegovim kalkulacijama, kao i informacijama koje su objavili drugi inžinjeri, takvi motori trebali bi imati mnogo prednosti – manje dimenzije i težinu, jednostavniju izradu. Tokom 30-ih godina prošlog vijeka Wankel je crtao planove, pravio prototipove, a nakon rata ponudio kompaniji NSU da učestvuje u kreiranju motora s rotorom.

U suradnji s Walterom Froedeom konačno je 1957. godine uspio napraviti prihvatljiv rotacioni motor. Ubrzo je Wankel ponudio proizvođačima širom svijeta da pogledaju njegov novi motor. Veliki interes pokazuje Matsuda koji je uskoro sklopio ugovor sa NSU-om.

Kada su novi motori konačno dopremljeni u Hiroshimu, Mazdini inžinjeri bili su šokirani. Umjesto senzacije, motor je postao noćna mora zbog jakih vibracija i curenja komora za sagorijevanje. Sve ovo rezultiralo je ogromnom potrošnjom ulja i benzina.

Ali, Mazda se u potpunosti posvetila novoj tehnologiji. Matsuda je postavio inžinjera Kenichi Yamamota za vođu projekta rotacionog motora. Iako Yamamoto nije bio oduševljen zadatkom, uspio je tamo gdje nisu NSU i sâm Felix Wankel.

Stvorio je pouzdan rotacioni motor koji se od Wankelovog razlikovao po uvijek problematičnim rotornim zaptivačima. Zadovoljni postignutim rezultatima, Mazdini inžinjeri stavili su svoje "čedo" u provokativni dvosjed-kupe Cosmo, predstavljen 1964. na sajmu u Tokiju.

Nakon ovog uspjeha počeli su koristiti Wankel motore u svim modelima, pa je do 1971. iz Mazde izašlo preko 200.000 rotacionih agregata. Kraj ere obilježila je naftna kriza, koja je pokazala slabu ekonomičnost rotacionih motora pa su zamijenjeni reinkarniranim klipnim agregatima, nazvanim GLC.

Ipak, Mazdini inžinjeri ostali su privrženi konceptu rotacionog motora. Pokrenuli su 1976. projekt "X605" koji je za krajnji rezultat imao Mazdu RX-7 (za japansko tržište Savanna RX-7), predstavljenu dvije godine kasnije.

Projekt je imao jasan cilj – stvoriti lagan, jednostavan i "internacionalni" automobil. Zahvaljujući tome je Mazda RX-7 bila osjetno jeftinija od konkurenata – Porschea 924 i Datsuna 280 Z – što su znali cijeniti kupci širom svijeta.

Mazda RX-7 nudila je jednostavni i otvoreni hatchback dizajn, suprotan uobičajenoj formi "japanske uzbuđenosti površine". Dugački prednji kraj i odsječeni stražnji dio dali su automobilu osebujan izgled. Unutrašnjost je bila podjednako atraktivna, sa sportskim sjedištima i četverokrakim upravljačem.

Ipak, glavna osobenost Mazda RX-7 krila se ispod haube. Tamo je smješten rotacioni motor sa dvije ploče (oznaka 12A) zapremine svega 1146 kubika (2x573 ccm). Imao je dvije bočne "kapije", po jedan izduvni izlaz po rotoru te termalni reaktor.

U originalnoj izvedbi davao je 105 KS, ali bi ga nekoliko manjih modifikacija pojačavalo na cijelih 135 "konja". Ovo je bilo sasvim dovoljno da automobil težine 1045 kg u osnovnoj verziji pojuri do 185 km/h.

Iako je RX-7 postigao solidan uspjeh u Europi i Aziji, pravu slavu stekao je tek u SAD. Tamo je ponuđen samo kao dvosjed za razliku od 2+2 verzije u Japanu. Pratio ga je Mazdin slogan "prava stvar", a jedan specijalizovani časopis donio je naslov "Počela je rotaciona revolucija".

Proizvodnja prve generacije Mazdinog kupea ugašena je 1985. godine do kada je prodato više od pola miliona "sedmica", koja je tako postala najprodavaniji automobil sa rotacionim motorom.