Zbog jezive online igre povećan broj samoubistava maloljetnika

Naime, nakon što je 10-godišnja Ruskinja prevezena u bolnicu nakon pada s prozora otkriven je novi trend među maloljetnicima - opasna online igra "Plavi kit", prenosi Slobodna Evropa.

Nakon otkrivanja ove opasne online igrice, Federalna služba bezbjednosti (Rusije je otvorila novu bazu podataka o samoubistvima maloljetnika.

Širom Rusije, Kazahstana i Kirgistana, naslovi o “Plavom kitu” postali su gotovo svakodnevnica: maloljetnik biva ohrabren da izvrši samoubistvo učestvujući u jezivoj online “igri” sa hashtagovima kao što su “plavi kit”, “more kitova”, ”u igri sam”, “probudi me u 4:20”, “F58” i drugi.

Prema novom izvještaju ruskog časopisa “Novaya Gazeta”, Javni centar za internet tehnologiju Rusije identifikovao je 4.000 hashtagova samo 20. januara.

Sumnjivi slučajevi su se desili i u drugim postsovjetskim državama Ukrajini, Bjelorusiji i Azerbejdžanu.

Ali, dok je Internet preplavljen profilima mladih ljudi koji igraju ili žele igrati igru, šokantnim fotografijama samopovrjeđivanja označenim hashtagovima igre, i tezama o povezanosti igre sa samoubistvima tinejdžera, nijedna smrt u Rusiji ili Centralnoj Aziji nije definitivno dokazana da ima vezu s “Plavim kitom”.

Stručnjaci za mentalno zdravlje i vladini službenici su zabrinuti, iako iz različitih razloga. Aktivisti žele skrenuti pažnju na razloge koji mlade navode da igraju takve igre, dok političari “Plavog kita” vide kao argument za jačanje kontrole korištenja Interneta.

Na sastanku Javne komore Rusije 16. februara na kojem se razgovaralo o predloženom zakonodavstvu za povećanje kazni za izazivanje samoubistava, iznesene su optužbe da su “Plavog kita” kreirali “ukrajinski nacionalisti” kao “profesionalno pripremljenu kampanju koja je obuhvatila najmanje dva miliona mladih”, navodi se u izvještaju sa sastanka objavljenog u ruskom dnevnom listu “Kommersant”.

Neki su pokušali istražiti ovaj jezivi fenomen sa lažnim nalozima na društvenim mrežama, te doći do osnivača ove igre - ali uglavnom bezuspješno, jer su se sve prijetnje upućene od strane voditelja završavale na blokiranju ili brisanju tzv. profila voditelja ove online igre. Iako jeziva igrica postoji, veliki broj samoubistava maloljetnika sa ovom igricom za sada nije u potpunosti povezan, a ruske vlasti rade na uvođenju zakona koji kriminalizuju zastrašivanje i poticanje maloljetnika da počine samoubistvo.

Zamjenica ruske Dume Irina Yarovaya obećala je da će uvesti zakone koji kriminalizuju zastrašivanje i poticanje maloljetnika da počine samoubistvo. Predsjednik Čečenije Ramzan Kadyrov je javno upozorio na fenomen “Plavog kita”, a vođa Ingušetije Yunus-Bek Yevkurov je nedavno rekao da vlasti “moraju biti spremne” da se nose s problemom, iako je priznao da slučajeva “Plavi kit” nije bilo u Ingušetiji.

U centralnoj Aziji, kazahstanski ministar unutrašnjih poslova Kalmukhanbet Kasymov pozvao je na stvaranje nacionalne baze podataka o korisnicima društvenih medija. U glavnom gradu Kirgistana Biškeku, policija je obilazila škole i Internet kafiće da provjeri imaju li djeca tragove samopovređivanja ili sumnjive poruke na svojim telefonima.

U sve tri zemlje, bilo je poziva za blokiranje web stranica i drugih sličnih mjera. Burul Makenbaeva, direktorica nevladine organizacije za mentalno zdravlje u Biškeku,izjavila je za Eurasianet da aktivisti strahuju da će briga zbog “Plavog kita” postati izgovor za “suzbijanje slobode na društvenim mrežama.”

Građani su se takođe uključili. U Rusiji, organizacija pod nazivom “Građanska patrola” tvrdi da je briga vlasti kontrola društvenih medija. Kad je dopisnik RFE/RL napravio nalog da istraži igru, bio je preplavljen porukama tzv. delfina da izbjegne igru i zatraži pomoć. Mnogi “delfini” su se predstavljali kao voditelji u očitom nastojanju da odvrate igrača da si naudi.

Samoubistva maloljetnika predstavljaju pravi problem u ovim zemljama. Prema podacima ruskih vlasti, ukupno 720 maloljetnika izvršio je samoubistvo tokom 2016. godine. Vlasti kažu da su glavni uzroci neuzvraćena ljubav, porodični problemi i problemi sa mentalnim zdravljem. Nedostatak mogućnosti za lični razvoj i široko rasprostranjeni alkoholizam i droga navode se kao razlozi koji doprinose ovom broju. Samo 0,6 posto samoubistava ima neku vezu s Internetom ili društvenim medijima.

Zvaničnici u Kirgistanu su rekli za RFE/RL da je petnaest maloljetnika izvršio samoubistvo samo u januaru, što je gotovo dvostruko više nego u januaru 2016. godine. “Razlozi su loši odnosi u porodici i razne životne okolnosti”, rekao je glasnogovornik ministarstva unutrašnjih poslova Bakyt Seitov.

Iz tog razloga, psiholozi i socijalni radnici kažu da postoje realni razlozi za brigu zbog postojanja grupe “Plavi kit” i pozivaju roditelje da budu oprezni ako primjete da djeca pokažu interes za morbidne igre, prenosi Slobodna Evropa.

Cijeli tekst možete pročitati na ovom linku.