Vlada Friedricha Merza: Unutarnje nezadovoljstvo i izazovi vanjske politike prema zapadnom Balkanu

Vlada Friedricha Merza nakon godine dana dobiva redom porazne ocjene. No kako je sa segmentom vanjske politike koji se odnosi na zapadni Balkan? Tu su odgovori različiti, ovisno o tome se pita u Berlinu.

Godinu dana nakon stepena na dužnost demokršćansko-socijaldemokratske vlade Friedricha Merza, velika većina građana nezadovoljna je njezinim radom. No u ovim ispitivanjima pretežu pitanja vezana uz unutarnjopolitički plan, vanjska politika tu ne igra pretjeranu ulogu.

No usprkos tome, ova kao i prošla vlada socijaldemokrata Olafa Scholza se, prije svega zbog ruske agresije na Ukrajinu, suočava s brojnim izazovima. Tomu treba pridodati i trajne krize na Bliskom istoku koje, posebice ova zadnja, iranska, pojačano pogađaju i Europu pa tako i Njemačku.

Ukidanje funkcije posebnog povjerenika kao loš signal

U moru tih egzistencijalnih izazova, javnost malo zanima odnos Berlina prema zemljama zapadnog Balkana. Promatračima odnosa Berlina prema regiji jugoistočne Europe odmah je nakon stepena na dužnost, palo u oči da nova vlada ukida, tokom prethodne vlade uvedenu, funkciju posebnog povjerenika njemačke vlade za zapadni Balkan. Tu ulogu je obnašao političar stranke Zeleni Manual Sarrazin i tokom njegovih aktivnosti regija se nalazila među prioriteta njemačke vanjske politike o čemu svjedoče i mnogi sporazum potpisani u tom periodu u sklopu Berlinskog procesa.

Nova vlada je ukinula ovu funkciju uz objašnjenje da se radi o mjerama štednje koje se provode u svim ministarstvima pa tako i u ministarstvu vanjskih poslova. No nova funkcija se ionako ne bi uklapala u novi koncept kreiranja vanjske politike koji se nakon mnogo godina našao u rukama jedne stranke. Vanjska politika je sada zajednički projekt kancelarskog ureda i ministarstva vanjskih poslova na čije čelo je došao Merzov prisni suradnik i stranački kolega iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) Johann Wadephul.

Politika kontinuiteta

Iako je na početku ukidanjem funkcije specijalnog povjerenika za zapadni Balkan, nova vlada izazvala skepsu kada je u pitanju kontinuitet politike prema zapadnom Balkanu, turneja novog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula po regiji je pokušala razbiti te bojazni. Peter Beyer, zastupnik vladajućeg CDU-a i član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, smatra da je vlada Friedricha Merza i dalje zadržala zapadni Balkan u središtu svojih vanjskopolitičkih prioriteta.

"Savezna vlada je u prvoj godini mandata Friedricha Merza nastavila politiku prema zapadnom Balkanu iz prethodnih godina te je važnim posjetom ministra vanjskih poslova svim šest država zapadnog Balkana jasno istaknula strateški značaj regije. Upravo u svjetlu geopolitičkih napetosti, posebice zbog ruskog utjecaja, zapadni Balkan je u fokusu njemačke vanjske politike više nego ikad i uživa visoku prioritetnost", rekao je Beyer na upit DW-a.

On međutim insistira na tome da se ne radi samo o kontinuitetu politike prethodne vlade, nego politike kojoj je temelj zadala demokršćanska kancelarka Angela Merkel udarivši temelje Berlinskom procesu. 

Berlin bez vodeće uloge

Njegov kolega iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SDP) Adis Ahmetović smatra da svojom podrškom zemljama regija na putu ka Europskoj uniji Njemačka mora stvoriti uvjete za potpunu integraciju u euroatlantski sustav vrijednosti.

"Ostaje jasna opredijeljenost po kojoj šest država zapadnog Balkana vidimo kao sastavni dio EU-a. Iz tog razloga posebno podupiremo Crnu Goru i Albaniju kao tzv. Predvodnice u ovom procesu. No, istini za volju, integracija tih zemalja u EU mora se ubrzati s obzirom na geopolitičke izazove. Europa mora u vremenima rastuće globalne protekcionizma i nacionalizma dokazati kako ima snage nadići samu sebe i proširiti EU. Za to se zalaže ova savezna vlada", kaže Ahmetović u razgovoru za DW.

No analitičari su skeptičniji kada bacaju pogled na učinak Merzove vlade u procesu integracije regije u EU. Marina Vulović iz fonda Znanost i politika iz Berlina govori o "trezvenom kursu".

"Njemačka se doduše jasno opredijelila za europsku perspektivu regije, no najčešće djeluje na vanjske poticaje, primjerice inicijative Europske komisije ili geopolitički kontekst, umjesto da sama preuzme vodeću ulogu. Dok je ministar vanjskih poslova svojom trodnevnom turnejom po šest zemalja pokazao veći angažman na Zapadnom Balkanu, kancelar u svojim izjavama ostaje oprezniji", smatra Vulović.

AfD – zapadni Balkan je važan za Njemačku i Europu

Relativno pozitivno mišljenje o prvih 12 mjeseci politike vlade Friedricha Merza prema zapadnom Balkanu dolazi iz redova desničarske Alternative za Njemačku (AfD) koja u pravilu zastupa stavove dijametralno suprotne od vladajuće koalicije.

"Po mome mišljenju, bilanca savezne vlade pod Friedrichom Merzom prema državama Zapadnog Balkana nakon godinu dana je mješovita. S jedne strane, valja ustvrditi kako regija politički nije potpuno ispala iz vidokruga. Diplomatske inicijative su nastavljene, odvijali su se razgovori u okviru Berlinskog procesa te su zabilježeni pojedinačni napreci u pojedinim koracima integracije prema Europskoj uniji. Upravo s obzirom na stabilnost u jugoistočnoj Europi, zapadni Balkan ostaje sigurnosno-politički relevantan prostor za Njemačku i Europu", kaže na upit DW-a Sascha Lensing, zastupnik AfD-a i član u Njemačko-južnoeuropskoj parlamentarnoj grupi.

No i on zaključuje kako bi Njemačka morala preuzeti vodeću ulogu a ne samo reagirati na krize ili inicijative iz Bruxellesa. "Kada je u pitanju zapadni Balkan, Njemačkoj nedostaje jasna strateška linija", zaključuje zastupnik najbrojnijeg oporbenog zastupničkog kluba u Bundestagu, poručuje Lensing.

Nedostatak jasne podrške reformskim snagama

Boris Mijatović, iz stranke Zeleni uglavnom gleda negativno na dosadašnje učinke vlade Friedricha Merza na zapadnom Balkanu. Pritom bi, kako kaže za DW, upravo zemljama poput Crne Gore, ali i Albanije i Sjeverne Makedonije hitno bila potrebna politička potpora njemačke vlade pri provedbi nužnih reformi.

Mijatović, koji se često nalazi u regiji, smatra da njemačka vlada ne pokazuje dovoljni stepen oštrine prema sve jačim silama koje zemlje regije vuku unatrag.

"Premalo pozornosti u vanjskoj politici koalicije posvećuje se činjenici da u Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini, autoritarni političari potiču antidemokratska i time protueuropska stajališta. Prosvjede u Srbiji savezna vlada dosad jednako malo javno primjećuje kao i iznimno krhku političku situaciju u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini. Ovdje je potreban politički pritisak iz Njemačke kako te dvije zemlje ne bi dalje klizile niz padinu", zaključuje Mijatović.

Nikola Xaviereff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) također smatra da se Merzova vlada u prvih godinu dana nije potrudila dati nove impulse, "ni bilateralno, niti u procesu proširenja" kako kaže za DW. Jedina je iznimka "simbolična podrška" najizglednijoj novoj članici Crnoj Gori. 

"Njemačka politika nominalno svrstava zapadni Balkan u svoja četiri ili pet prioriteta ali nije pokazala na koji način se to prevodi u politiku na terenu: nema poruka prema Srbiji, nema nekog vodstva u nastojanjima da se ubrza i redefinira model EU proširenja, nema nove rekalibracije prema regiji u kojoj SAD mijenja normativni pristup prema gospodarstvu i na kraju, u nekom obliku, odstupaju od promocije liberalnih rješenja za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo", zaključuje Xaviereff.