Bivši premijer pred sudom, gradonačelnik u zatvoru: Šta se događa u Albaniji?

Od bivšeg predsjednika do bivše šefice obavještajne službe - Albanija kazneno progoni visoke dužnosnike kao nikad prije. No znači li veći broj kaznenih postupaka i manje korupcije ili samo učinkovitiju provedbu zakona?

Dana 22. septembra čelnica albanske Državne obavještajne službe Vlora Hyseni boravila je u Bakuu u Azerbajdžanu, gdje je sudjelovala na međunarodnoj konferenciji šefova obavještajnih službi. U međuvremenu joj je u Tirani Specijalni sud odredio kućni pritvor zbog sumnje na dva kaznena djela: pomaganje počinitelju kaznenog djela i odavanje tajne istrage.

Istraga protiv Hyseni proizašla je iz šireg slučaja korupcije koji se odnosi na Nacionalnu agenciju za informacijsko društvo (AKSHI), instituciju nadležnu za velik dio albanske digitalne javne infrastrukture, piše DW.

Tužitelji sumnjaju da je informacije kojima je raspolagala kao šefica obavještajne službe iskoristila kako bi pomogla osobi za kojom se tragalo u toj istrazi.

Hyseni se kasnije tog dana predala albanskim vlastima i ostaje u kućnom pritvoru dok istraga traje. U međuvremenu je smijenjena s mjesta čelnice obavještajne službe.

Porast broja kaznenih postupaka i istraga

Slučaj Hyseni najnoviji je u nizu kaznenih postupaka koji sežu neuobičajeno visoko u politički i državni vrh Albanije.

Bivši predsjednik proveo je gotovo dvije godine u pritvoru, bivšem premijeru se sudi, gradonačelnik Tirane nalazi se iza rešetaka od početka 2025. godine, a kazneni postupci pokrenuti su i protiv dvojice bivših potpredsjednika vlade premijera Edija Rame. Osim toga, pokrenute su istrage protiv visokih dužnosnika agencija koje upravljaju velikim dijelom javne potrošnje i državne infrastrukture.

Riječ je o zasebnim slučajevima, ali svima je zajedničko to što uključuju navodnu zlouporabu javnih ovlasti.

Kako je Albanija to postigla?

Godinama korupcija na visokim razinama u Albaniji nije bila kažnjavana. Zato je privođenje visokih političkih dužnosnika osumnjičenih za nezakonito postupanje postalo jedno od glavnih očekivanja od reforme pravosuđa pokrenute 2016. godine.

"Očekivalo se da će se nove pravosudne institucije usredotočiti na korupciju na visokim razinama i slučajeve protiv ‘VIP osoba'", kaže Afrim Krasniqi, politolog i izvršni direktor Instituta za političke studije u Tirani. "Postojale su osobe koje su bile iznad zakona, a nekažnjavanje je bilo uobičajeno", rekao je za DW.

Reforma je temeljito preoblikovala albanski pravosudni sustav i stvorila nove institucije za istrage korupcije i organiziranog kriminala, uključujući Specijalnu strukturu za borbu protiv korupcije (SPAK).

No promjena nije nastupila odmah. Izgradnja novih institucija trajala je godinama, a starije je slučajeve često bilo teže istraživati.

Za Doriana Matliju, odvjetnika i izvršnog direktora albanske organizacije civilnog društva Res Publica, broj visokih dužnosnika koji se danas suočavaju s kaznenim postupcima ne znači nužno da je korupcija danas raširenija nego u prošlosti.

"Ono što se značajno promijenilo jest institucionalna reakcija", rekao je Matlija za DW. "SPAK je danas specijalizirana struktura s većom neovisnošću i kapacitetima te međunarodnom potporom, kao i spremnošću da provodi istrage koje su srušile mit o nedodirljivosti visokih dužnosnika."

Druga strana odgovornosti

No izvođenje visokih dužnosnika pred sudove samo je jedno od mjerila za procjenu funkcionalnosti institucija. Do trenutka kada neki slučaj korupcije dospije do tužitelja, navodna zlouporaba već se dogodila. Prema Matlijinu mišljenju, upravo je tu napredak Albanije mnogo manji.

"Postajemo učinkovitiji u kažnjavanju korupcije nakon što se ona dogodi, ali smo mnogo manje sposobni spriječiti ju", rekao je.

Matlija ukazuje na institucije i mehanizme koji bi trebali djelovati prije nego što neki slučaj preraste u kazneni predmet: administrativne kontrole, revizije, pravila o sukobu interesa i prijave imovine. Prema njegovoj procjeni, ti su mehanizmi često bili neučinkoviti.

Izvješće Europske komisije o Albaniji za 2025. godinu donosi sličan zaključak. U njemu se navodi da je SPAK ostvario "opipljiv napredak prema stvaranju uvjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije". Istodobno se u izvješću navodi da je korupcija i dalje raširena te da je "institucionalni okvir za prevenciju korupcije i dalje imao ograničen učinak".

Utjecaj na građane

Problem je vidljiv i u kontaktima građana s javnim službenicima. U istraživanju iz 2023. godine koje je provela antikorupcijska koalicija za dobro upravljanje SELDI (Southeast Europe Leadership for Development and Integrity), 52 posto ispitanika u Albaniji reklo je da su doživjeli pritisak javnih službenika povezan s korupcijom, dok je 40 posto izjavilo da je platilo mito.

Krasniqi problem sagledava u širem političkom kontekstu. Albanijom od 2013. upravlja Ramina Socijalistička stranka, koja trenutačno ima apsolutnu većinu u parlamentu. On smatra da je takva dugotrajna politička dominacija oslabila sustav međusobne kontrole i ravnoteže koji bi trebao ograničavati izvršnu vlast.

"Imamo deformiran sustav", rekao je. "Čelnik izvršne vlasti kontrolira izvršnu vlast, parlament i institucije."

On smatra da je koncentracija moći praćena neformalnim mrežama utjecaja, pri čemu osobe izvan državnih institucija mogu utjecati na političke odluke, zakonodavstvo i korištenje javne imovine.

Rama je više puta isticao da je kaznena odgovornost individualna kada istrage obuhvate visoke dužnosnike. Reagirajući na slučaj Hyseni, ponovno je zauzeo isti stav: "Slučaj bivše šefice obavještajne službe individualna je stvar između nje i pravosudnog sustava."

Što to znači za albanske nade u članstvo u EU-u?

U svibnju je Europska unija potvrdila da je zemlja ispunila prijelazne kriterije za klaster "temeljnih pitanja", koji uključuje vladavinu prava, te prešla u fazu usmjerenu na provedbu i trajne rezultate.

Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala pokazuje da je Albanija napredovala s 33 boda 2012. godine na 39 bodova 2025. godine, ali se i dalje nalazi ispod svih država članica EU-a.

Prema Matliji, nastojanja Albanije da napreduje prema članstvu u EU-u pomogla su stvoriti uvjete koji su omogućili institucijama poput SPAK-a da postanu snažnije i neovisnije.

"EU više ne zahtijeva samo donošenje zakona i provođenje reformi, nego i konkretne i održive rezultate. To stvara stalni pritisak na pravosudne institucije da budu doista učinkovite i neovisne o političkoj moći", rekao je.

Za Krasniqija upravo se u tome nalazi smisao europskih integracija. Članstvo, smatra on, ne bi trebalo ocjenjivati samo prema napretku Albanije kroz formalni pristupni proces, nego prema tome mijenja li se sama zemlja.

"Bit bi trebala biti u tome da se Albanija, albansko društvo i albanske institucije mijenjaju i poboljšavaju, kako bismo postali dostojni integracije", rekao je. Prema njegovu mišljenju, građani bi tu promjenu trebali osjetiti i kroz veću socijalnu sigurnost, blagostanje i neovisnost, a ne samo kroz niz formalno ostvarenih ciljeva.