Veliki petak: Papa Lav će ove godine uraditi nešto što se nikad prije nije dogodilo

Na Veliki petak se obilježava Isusova muka i smrti na križu. Za protestante je zapravo ta žrtva i najveći dar kojeg je Spasitelj dao vjernicima. 

Sva četiri Evanđelja pišu o Isusovom pogubljenju na križu ovog petka nakon što ga je jedan od njegovih učenika izdao protivnicima. Prema Novom zavjetu, Isus mora sam nositi svoj križ do mjesta pogubljenja izvan gradskih zidina, a iz poruge mu na glavu stavljaju trnovu krunu. Time i križ postaje centralni simbol kršćanstva.

Mnogi kršćani nalaze utjehu u vjeri da Bog poznaje ljudsku patnju i da je sam preuzima na sebe. Budući da Bog trećeg dana nakon smrti uskrsava Isusa, kršćani vjeruju da je Isus jednom zauvijek nadvladao nasilje, bol i smrt te da je tako život pobijedio smrt.

Mnogi kršćani razumiju njegovu smrt i kao žrtvu pomirnicu: on je na sebe uzeo grijehe ljudi i tako ih pomirio s Bogom. Dok je za Katoličku crkvu njegovo pogubljenje tek uvod za najveći blagdan Crkve – Uskrs, Luteranski nauk se vraća izvoru u Bibliji i sam čin njegove žrtve na Veliki petak je za njih dan od izuzetne važnosti. U Njemačkoj, gdje je otprilike podjednaki broj katolika i protestanata, to znači i da nisu dozvoljene nikakve proslave niti veselja, piše Deutsche Welle.

Izuzetno u proslavi ovog Velikog petka za katolike će biti što će papa Lav XIV lično nositi križ na Križnom putu u Koloseju kroz svih četrnaest postaja. To se praktično nije dogodilo još nikad – ne samo zbog starosti prethodnih papa, već i stoga što ta tradicija Križnog puta kroz Kolosej nije osobito duga. Ali kako je objavljeno iz Vatikana, to je također i poruka za što se papa zalaže: on je "duhovni vođa u današnjem svijetu, a i glas koji objavljuje da Krist još uvijek trpi".

"I ja u molitvi nosim svu tu patnju i želim sve ljude dobre volje pozvati da zajedno krenemo tim putem i tražimo kako i mi možemo biti glasnici mira", rekao je Lav XIV u odgovoru na pitanja novinara prije povratka s odmora u Albanskim brdima.