Uzeo 12.000 života: Na današnji dan prije 65 godina počeo "Veliki londonski smog"

Početak decembra donio je zimsku hladnoću, niske temperature, velike magle, sve ono na šta su već navikli žitelji britanske metropole. Jer, zagađenje zraka pratilo je britanske gradove od početka industrijske revolucije krajem 18. stoljeća.

No, 5. decembra 1952. godine enormno korištenje uglja za zagrijavanje stanovništva pratio je još jedan fenomen: London se našao zarobljen u temperaturnoj inverziji hladnog i toplog zraka.

Dim koji se stvara loženjem u uobičajenim uvjetima diže se do atmosfere gdje se raspršuje, no anticiklona koja je tada vladala područjem gurala je zrak prema dolje gdje se pritom zagrijavao.

To je stvorilo inverziju – zrak koji je bio bliže tlu je bio hladniji od onog iznad. Iz tog razloga je topli dim iz dimnjaka ostajao zarobljen.

Nije bilo panike među stanovnicima, sve se činilo "normalnim". Međutim, statistike su pokazale da je smog do 8. decembra ubila 4.000 ljudi, pri čemu su većina žrtava bila djeca, starci te ljudi koji su bolovali od respiratornih bolesti. 

Novije studije pokazale su da je ukupan broj smrtnih slučajeva znatno veći, oko 12.000 ljudi.

Iako nije bilo dilema da emisija štetnih gasova ima veze sa sagorijevanjem uglja, ipak je hemijski proces koji je doveo do stvaranja smrtno toksičnog smoga otkriven tek nedavno kada su naučnici u laboratoriji "oživjeli" čuvenu londonsku maglu.

Reni Zang, vođa tima istraživača s Univerziteta Texas A&M, objavio je rezultate istraživanja prema kojem su sulfati dali veliki doprinos stvaranju smrtonosnog smoga. Čestice sumporne kiseline, nastale od sumpordioksida u zraku, ulazile su u pluća i sušile bronhije žitelja Londona, izazivajući teške akutne bolesti pluća i srca.