Ukrajinska vojska ostvarila nevjerovatnu prednost: Zbog ovoga su uništili hiljadu ciljeva

Ukrajinski satelit financiran prikupljanjem sredstava javnosti omogućio je vojnoj obavještajnoj službi te zemlje (GUR) da promatra i prati ruske agresore iz svemira, prati logistiku, detektira položaje i kretanje njihovih snaga i uništi njihovo oružje. "Rezultati su nevjerovatni", navodi GUR u izvještaju objavljenom prošle srijede.

Vojna obavještajna služba precizirala je da je mikrosatelit kupljen od finske firme ICEYE i da Ukrajincima omogućuje da špijuniraju položaje ruskih snaga. "Zahvaljujući ‘narodnom satelitu‘, naša je vojska uspjela uništiti hiljade vojnih ciljeva, uključujući podmornicu Rostov na Donu i veliki desantni brod Minsk, da spomenemo samo neke. Isplatilo se na desetke puta", rekao je Serhij Pritula za Politico, bivši ukrajinski televizijski voditelj, čija je fondacija pomogla prikupiti novce za kupnju satelita. 

Priča o kupnji satelita počela je još na početku ruske invazije, kada su se Ukrajinci borili da dođu do oružja kojim bi se obranili od napada. Humanitarna fondacija Serhija Pritule i ukrajinski bloger Ihor Lačenkov uspjeli su skupiti oko 20 miliona dolara (oko 36 miliona KM) za kupnju tri bespilotne letjelice Bayraktar, koje su bile ključne u prvim mjesecima rata.

Turski proizvođač Baykar Defense odlučio je dronove pokloniti Ukrajini, pa skupljeni novac nije bio potrošen, a volonteri su se savjetovali s vojskom kako ga je najbolje iskoristiti. U augustu 2022. godine odlučili su kupiti jedan satelit i pristup bazi podataka finske satelitske firme ICEYE, koju je kreirao 21 satelit koje je firma posjedovala u to vrijeme. 

"Ne sjećam se slučaja da je civilno društvo kupilo satelit za obrambenu obavještajnu službu svoje zemlje. A Ukrajinci su ti koji su to učinili. Ljudi su osjetili da imaju moć realizirati tako velike projekte za svoje obrambene snage", kaže Pritula. Ukrajina nije imala vlastitih satelita prije invazije krajem februara 2022. godine pa je pristup tehnologiji ICEYE omogućio Kijevu da prima jedinstvene snimke u svim vremenskim uvjetima.

Minijaturni sateliti ICEYE koriste tzv. tehnologiju Radara sa sintetičkom aperturom (SAR) koji prikuplja detaljne slike s mogućnošću snimanja kroz oblake, lišće i slična ometanja te u noćnim uvjetima, na način da se radiovalovi reflektiraju od Zemljine površine. Takva tehnologija otežava sposobnost kamuflaže i skrivanja tenkova i vojnika, a vojsci koja se služi tom tehnologijom omogućuje bolje planiranje operacija i učinkovitije uništavanje neprijatelja.

Korištenje ‘narodnog satelita‘ u kombinaciji s pristupom bazi podataka ICEYE omogućilo je stručnjacima GUR-a da snime više od 4700 fotografija ruskih vojnih objekata, uključujući 370 aerodroma, 238 položaja protuzračne obrane i obavještajne radiotehničke službe, 153 skladišta nafte i goriva, 147 skladišta za projektile, avionsko oružje i streljivo te 17 pomorskih baza.

GUR tvrdi da je oko 38 posto podataka dobivenih zahvaljujući ICEYE-u korišteno za pripremu napada na neprijatelje. "Velika prednost satelita ICEYE je njegova sposobnost da jasno vidi skupinu neprijateljskih mehanizovanih jedinica s opremom, čak i pažljivo kamufliranu u ‘zelenilu‘. Što mislite da se nakon toga događa s njima?", našalila se ukrajinska služba, aludirajući na operacije duboko u pozadini na teritoriju Rusije i na Crnom moru.

Iako špijunski sateliti postoje od samog početka svemirskog doba, do sada su ih uglavnom lansirale i njima upravljale obavještajne agencije i vojske. Rat u Ukrajini pokazuje i da se sateliti u privatnom vlasništvu mogu koristiti u ratu, a ne samo za praćenje klimatskih promjena ili aktivnosti velikih poljoprivrednih korporacija. 

"Obrambene i sigurnosne aplikacije su vrlo velikih razmjera", kaže William Marshall, izvršni direktor firme Planet, koja upravlja flotom satelita visoke rezolucije za promatranje Zemlje. U prvim danima rata, firma je osigurala detaljnu mapu gomilanja ruskih snaga duž bjeloruske granice s Ukrajinom i još uvijek redovito objavljuje ažurirane snimke.

Planet prvenstveno koristi konvencionalne optičke satelite, a njihova tehnologija može detektirati pristunost vode u prvih 10 centimetara tla. Zatim koristi umjetnu inteligenciju za razvoj "perifernog vida", potebnog za uočavanje malih promjena pri skeniranju velikih područja, poput lokacija izgradnje pontonskih mostova ili razmočenih polja. "Ako pokušavate isplanirati rute tenkova, možda biste željeli znati koja su polja blatna, a koja nisu", sugerirao je Marshall, piše Večernji List.