Trump zaprijetio potpunim uništenjem Sjeverne Koreje
Iako službeni Pjongjang još uvijek nije odgovorio na Trumpovu prijetnju "potpunim uništenjem" Sjeverne Koreje, oglasili su se predstavnici niza drugih država te osudili Trumpovu ratobornu retoriku, piše Index.hr.
Američki predsjednik iznio je viziju svijeta sastavljenog od suverenih država koje rade za dobro svojih građana, no velik dio izlaganja na zasjedanju Opće skupštine posvetio je napadu na "užasne režime", Sjevernu Koreju, Iran i Venezuelu.
"Bio je to pogrešan govor, u pogrešno vrijeme i pred pogrešnom publikom", rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Margot Wallstrom.
U svom prvom nastupu na godišnjem okupljanju svjetskih čelnika, američki je predsjednik iskoristio 41 minutu dug govor da bi napao iranske nuklearne i regionalne ambicije, kolabirajuću ekonomiju Venezuele i prijetnju islamističkih ekstremista. Kritizirao je i kubansku vladu.
Govoreći o Iranu, Trump je pozvao na ponovne pregovore o nuklearnom sporazumu iz 2015. koji je postigao njegov prethodnik Barack Obama. Taj je dogovor nazvao sramotom i natuknuo da ga neće ponovno potvrditi sredinom oktobra.
"The Iran deal was one of the worst & most one sided transactions the United States has EVER entered into."@POTUS @realDonaldTrump #UNGA pic.twitter.com/QKB4jONvb2
— Dan Scavino Jr. (@Scavino45) September 19, 2017
Vezano uz Venezuelu, Trump je tamošnju lošu situaciju nazvao "potpuno neprihvatljivom" i dodao kako Sjedinjene Države ne mogu samo stajati sa strane i promatrati. Upozorio je da SAD razmatra daljnje korake.
Ministar vanjskih poslova Venezuele Jorge Arreaza odbacio je Trumpove "prijetnje". "On nije predsjednik svijeta. Pa on ne može upravljati ni svojom vlastitom vladom", rekao je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je također govorio na Općoj skupštini, branio je nuklearni sporazum s Iranom. "Poništenje sporazuma bila bi strašna pogreška", istaknuo je Macron.
Jedan od rijetkih šefova država koji su podržali Trumpovu retoriku je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je rekao da sporazum s Iranom treba mijenjati ili posve poništiti te je iskazao protivljenje širenju iranskog utjecaja na Bliskom istoku.
U Guardianovoj analizi prvog Trumpova govora u UN-u navodi se da se radilo o govoru kakav na Općoj skupštini UN-a nije održao još nijedan američki predsjednik.
Nije to prvi takav govor održan u UN-u, ali takvom retorikom nije se služio nijedan američki predsjednik. Ako išta, Trumpov govor podsjeća na izlaganja Nikite Hruščova, Fidela Castra ili Huga Chaveza, navodi Guardian.
U historiji UN-a nije bilo puno otvorenih prijetnji "potpunim uništenjem" neke druge zemlje, a zanimljivo je da Trump svoju prijetnju nije usmjerio prema režimu sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una, nego prema cijeloj zemlji u kojoj živi više od 25 miliona ljudi.
Još je zanimljivije da je Trump prijetnju "potpunim uništenjem" Sjeverne Koreje iznio samo nekoliko minuta nakon što je glavni tajnik UN-a Antonio Gutteres apelirao na "smirenu retoriku".
"Vatrene riječi mogu dovesti do fatalnih posljedica", rekao je Gutteres prije nego što se na pozornicu popeo Trump i izrekao niz upravo takvih riječi.
Trump je u svom prvom govoru u UN-u žestoko napao Sjevernu Koreju, Venezuelu i Iran, ali je "zaboravio" spomenuti tri faktora koji itekako utječu na svjetsku sigurnost: Globalno zatopljenje (za koje Trumpovi obožavatelji misle da je liberalna zavjera, a ne naučna činjenica), Rusiju (supersilu s teritorijalnim pretenzijama prema susjedima) i Saudijsku Arabiju, zemlju koja je glavni svjetski izvor islamističkog terorizma.Američki predsjednik želio je povući jasnu crtu razgraničenja između vlastitog pogleda na međunarodne odnose i pogleda svojih prethodnika. Više puta je naglasio kako različite nacije imaju pravo na svoju kulturu i svoje vrijednosti, bez uplitanja bilo koga sa strane, pa dodao kako vidi UN kao forum za saradnju između moćnih i važnih zemalja, a ne za uvođenje "globalne vlade".
Zašto je Trump, dakle, otvoreno prozvao Iran i Venezuelu te zaprijetio uništenjem Sjeverne Koreje, a pritom nije spomenuo Rusiju i Saudijsku Arabiju? Odgovor se možda krije u brifingu koji je s novinarima uoči sjednice UN-a održao viši dužnosnik Bijele kuće.
Naime, na tom je brifingu za novinare dužnosnik Bijele kuće inzistirao na "duboko filozofskom" aspektu Trumpova obraćanja koji označava njegov pristup vanjskoj politici nazvan "principijelni realizam", piše Guardian.
Upravo je taj "principijelni realizam" Trumpova administracija dosad koristila kako bi opravdala izostanak bilo kakve kritike Saudijske Arabije, Rusije i ostalih (percipiranih ili stvarnih) američkih vanjskopolitičkih partnera.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.