Trump zabranio uvoz humanoidnih robota: Strah od špijunaže ili borba protiv Kine?

Trumpova vlada je zabranila uvoz humanoidnih i četveronožnih robota, tvrdeći kako su "rizik" za nacionalnu sigurnost. Ali makar u tome ima istine, mnogi misle kako Trump tek želi američke robote.

Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) obrazlaže zabranu uvoza robota tvrdnjom kako takvi "kućni" roboti "prikupljaju podatke koje bi zlonamjerni akteri mogli iskoristiti za nadzor američkih građana, jačanje sposobnosti stranih obavještajnih službi ili za daljinsko preuzimanje kontrole nad robotima".

Makar se odlukom zabranjuje uvoz iz bilo koje zemlje, svima je jasno kako je ta odluka najprije usmjerena protiv Kine. U toj zemlje je prošle godine nastalo 85 posto humanoidnih robota u svijetu, podaci su britanske banke Barclays.

Jesu li zaista to špijuni?

Američki dužnosnici upozoravaju kako (kineski) humanoidni i četveronožni roboti mogu prikupljati detaljne podatke o lokaciji i osobne podatke, da se njima može upravljati na daljinu te da predstavljaju "rizik za ključnu infrastrukturu u SAD". Službu posebno brine moguća dvojna namjena robota, odnosno civilna i vojna uporaba.

Unitree Robotics, jedan od vodećih kineskih proizvođača robota, nalazi se na popisu Pentagona kao tvrtka koja sarađuje i s kineskom vojskom. Njegovi su roboti korišteni u vojnim vježbama.

Pokazalo se i kako roboti tvrtke Unitree imaju sigurnosne propuste koji hackerima omogućuju preuzimanje kontrole glasovnom naredbom, nakon čega jedan robot može upravljati drugima.

Washington je zabrinut i zbog mogućnosti da velik broj jeftinih kineskih robota šalje podatke iz stvarnog svijeta kineskim sistemima umjetne inteligencije koji ubrzano sustižu američke konkurente.

Prijetnja je zasad uglavnom teorijska jer se većina komercijalnih humanoidnih robota još nalazi u ranoj fazi razvoja, piše DW.

Kina prijeti odmazdom

Kina niječe te optužbe i tvrdi kako SAD, pod izlikom nacionalne sigurnosti, provodi protekcionističku politiku kako bi ograničila kinesku tehnologiju. Očekuje se da će Peking odgovoriti protumjerama koje bi mogle uključivati ograničenja izvoza sirovina potrebnih američkim proizvođačima robota za povećanje proizvodnje.

Trumpova vlada ne krije svoj napor pomoći domaćoj, američkoj industriji robota i koju istodobno podupire gotovo bilijun dolara (oko 870 milijardi eura) u razvoju umjetne inteligencije. Prema procjenama, američki predsjednik želi osigurati zaštitu tvrtki poput Figure AI, Tesla Optimus i Agility Robotics od kineskih proizvođača koji proizvode velike količine robota, čiji roboti često koštaju upola manje od američkih konkurenata ili su čak još jeftinija.

Washington je već uveo slična ograničenja za kineske dronove i solarne panele, a na kineska električna vozila sada naplaćuje carinu od 100 posto.

Koliko vremena trebaju "američki" roboti?

Zabrana se uglavnom tumači kao Trumpov pokušaj kupovanja vremena nakon što je američka strana bila zatečena brzinom kojom je Kina povećala proizvodnju robota.

Prema podacima istraživačke kuće Omdia, Kina ima šest tvrtki među deset vodećih u svijetu robotike. Te su tvrtke prošle godine isporučile gotovo 11.600 humanoidnih robota, dok su američke tvrtke isporučile tek nekoliko stotina.

Bank of America je u martu prognozirala da bi do kraja ove godine broj isporuka mogao dosegnuti oko 90.000.

SAD se općenito smatra predvodnikom u razvoju "mozga" robota zahvaljujući naprednoj umjetnoj inteligenciji, dok Kina prednjači u masovnoj proizvodnji jeftinijih robota s pokretljivijim tijelima zahvaljujući aktuatorima visokih performansi, odnosno robotskim "mišićima".

Rush Doshi iz američkog Vijeća za vanjske odnose (Council on Foreign Relations), opisao je zabranu kao "jednu od najvažnijih dosadašnjih mjera potpore američkom ekosistemu u sektoru industrije robota".

Dvosjekli mač

Evan Beard, izvršni direktor tvrtke Standard Bots, proizvođača robotskih ruku, smatra da Trumpova administracija Kini šalje "nedvosmislenu" poruku.

"Roboti su tehnologija u kojoj Amerika mora biti vodeća i koju mora držati pod svojom kontrolom, a robotima koji se proizvode uz strane subvencije neće biti dopušteno da nepošteno dominiraju američkim tržištem robotike...", napisao je Beard na platformi X.

Kritičari smatraju da bi zabrana mogla usporiti razvoj američke umjetne inteligencije jer istraživači trenutačno imaju koristi od mogućnosti testiranja na povoljnim kineskim robotima.

"Ograničenja mogu smanjiti sigurnosne rizike, ali sama po sebi ne stvaraju konkurentan domaći ekosistem", napisao je na platformi X Georg Stieler, savjetnik u industriji robota.

Američka poslovna televizijska mreža CNBC citirala je Marca Einsteina iz tvrtke Counterpoint Research, koji je rekao da je zabrana "loša vijest za kineske proizvođače humanoidnih robota koji u nadolazećim mjesecima planiraju izlazak na burzu".

Einstein upozorava da bi Peking sada mogao "dodatno ograničiti prodaju rijetkih zemnih metala američkim tvrtkama i ... pristup kineskom tržištu za američke kompanije poput Tesle i Nvidije".

Ko hoće kupiti takve robote?

Barclays procjenjuje da bi tržište, koje danas vrijedi samo 2 do 3 milijarde dolara (1,7 do 2,6 milijardi eura), u najoptimističnijem scenariju do 2035. moglo dosegnuti 200 milijardi dolara (oko 174 milijarde eura), ako se dodatno unaprijede "mozak", fizičke sposobnosti i baterije robota.

Elon Musk još je optimističniji te tvrdi da bi Teslin Optimus mogao postati "najveći proizvod ikad", uz dugoročnu prodaju koja bi potencijalno mogla dosegnuti 10 bilijuna dolara (oko 8,7 bilijuna eura).

On vjeruje da bi roboti, koji se danas prodaju za oko 100.000 dolara (oko 87.000 eura), uz masovnu proizvodnju naposljetku mogli stajati između 20.000 i 30.000 dolara (oko 17.000 do 26.000 eura) po komadu, što bi ih učinilo dovoljno jeftinima za tvornice, skladišta, a kasnije i kućanstva.

Kombinacija Barclaysove prognoze i cijene kojoj teži Musk upućuje na to da bi se do 2035. svake godine moglo prodavati između 7 i 10 milijuna humanoidnih robota.

U kratkoročnom razdoblju očekuje se da će humanoidni roboti preuzimati ponavljajuće i fizički zahtjevne poslove u skladištima i tvornicama. Kasnije bi se mogli proširiti na zdravstvenu skrb, skrb za starije osobe i kućanske poslove.