Trump kaže da Sirija "nije naša borba", ali ostati izvan konflikta možda nije tako lako

Kada je Donald Trump sjedio sa svjetskim čelnicima u Parizu prošlog vikenda kako bi se divili obnovljenoj katedrali Notre Dame, naoružani islamistički borci u Siriji bili su u džipovima na putu za Damask finalizirajući pad Assadovog režima.

U ovom trenutku globalnih vijesti na podijeljenom ekranu, novoizabrani američki predsjednik, koji je sjedio između francuskog prvog para, još uvijek je pazio na zapanjujući razvoj događaja na Bliskom istoku.

"Sirija je haos, ali nije naš prijatelj", objavio je istog dana na svojoj društvenoj mreži Istina.

Ovaj post, i još jedan sljedeći dan, bili su podsjetnik na snažan mandat novoizabranog predsjednika da se ne miješa u vanjsku politiku.

Također je pokrenulo velika pitanja o tome što slijedi: s obzirom na način na koji se rat uvukao i utjecao na regionalne i globalne sile, može li Trump stvarno imati "ništa" sa Sirijom sada kada je pala vlada predsjednika Bashara al-Assada?

Hoće li Trump povući američke trupe?

Razlikuje li se njegova politika drastično od politike predsjednika Bidena, i ako jest, koja je svrha da Bijela kuća učini bilo što u pet sedmica prije nego što Trump preuzme vlast? Sadašnja administracija uključena je u bjesomučnu rundu diplomacije kao odgovor na Assadov pad i uspon na vlast Hayat Tahrir al-Sham (HTS), sirijske islamističke oružane skupine koju SAD označavaju kao terorističku organizaciju.

SAD kaže da mora biti transparentan i inkluzivan, ne smije biti "baza za terorizam", ne može prijetiti sirijskim susjedima i mora uništiti sve zalihe kemijskog i biološkog oružja.

Za Mikea Waltza, Trumpova kandidata za savjetnika za nacionalnu sigurnost, koji tek treba biti potvrđen, postoji jedno načelo vodilja njegove vanjske politike.

"Predsjednik Trump izabran je s velikim mandatom da ne uvuče Sjedinjene Američke Države u više bliskoistočne ratove", rekao je za Fox News ove sedmice. Nastavio je navesti američke "glavne interese" kao što su grupa Islamska država (IS), Izrael i "naši arapski saveznici u Zaljevu".

Waltzovi komentari bili su uredan sažetak Trumpovog pogleda na Siriju kao mali komadić slagalice u njegovoj većoj slagalici regionalne politike. Njegovi su ciljevi osigurati da ostaci IS-a ostanu obuzdani i osigurati da buduća vlada u Damasku ne može ugroziti najvažnijeg regionalnog saveznika Washingtona, Izrael. Trump je također usredotočen na ono što vidi kao najveću nagradu: povijesni diplomatski i trgovinski sporazum za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, za koji vjeruje da bi dodatno oslabio i ponizio Iran.

Ostalo je, vjeruje Trump, sirijski "nered" koji treba riješiti. Trumpova retorika vraća se na ono kako je govorio o Siriji tijekom svog prvog mandata, kada je ismijavao zemlju – koja ima izvanrednu kulturnu povijest koja seže hiljadam godina unazad – kao zemlju "pijeska i smrti".

"Donald Trump, osobno, mislim da je stvarno želio imati vrlo malo posla sa Sirijom tijekom svoje prve administracije", rekao je Robert Ford, koji je služio kao veleposlanik predsjednika Baracka Obame u Siriji od 2011. do 2014. godina, i koji se unutar te administracije zalagao za više američke intervencije u obliku podrške sirijskim umjerenim oporbenim skupinama da se suprotstave Assadovom brutalnom potiskivanju stanovništva.

"Ali postoje drugi ljudi u njegovom krugu koji su mnogo više zabrinuti za borbu protiv terorizma", rekao je za BBC. SAD trenutačno ima oko 900 vojnika u Siriji istočno od rijeke Eufrat i u zoni "dekonflikcije" od 55 km (34 milje) koja graniči s Irakom i Jordanom.

Njihova službena misija je suprotstaviti se skupini IS, koja je sada dosta degradirana u pustinjskim kampovima, te obučiti i opremiti Sirijske demokratske snage (SDF - kurdski i arapski saveznici SAD-a koji kontroliraju teritorij).

SDF također čuva kampove u kojima se nalaze borci IS-a i njihove obitelji. U praksi, američka prisutnost na terenu također je otišla dalje od toga, pomažući blokirati potencijalni tranzitni put oružja za Iran, koji je koristio Siriju za opskrbu svog saveznika Hezbollaha. Ford, kao i drugi analitičari, vjeruje da bi, iako Trumpovi izolacijski instinkti dobro funkcioniraju na društvenim mrežama, stvarnost na terenu i stajališta njegova vlastitog tima mogli umanjiti njegov stav.

To stajalište ponavlja i Wa'el Alzayat, bivši savjetnik za Siriju u američkom State Departmentu.

"U svoju administraciju dovodi neke ozbiljne ljude koji će voditi njegov bliskoistočni dosje", rekao je za BBC, posebno ističući da je senator Marco Rubio, koji je nominiran za državnog tajnika, "ozbiljan igrač vanjske politike ".

Te napetosti – između izolacionističkih ideala i regionalnih ciljeva – također su došle do vrhunca tijekom njegova prvog mandata, kada je Trump povukao preostala sredstva CIA-e za neke "umjerene" pobunjenike i naredio povlačenje američkih snaga iz sjeverne Sirije 2019. godina. U to je vrijeme Waltz taj potez nazvao "strateškom pogreškom" i, strahujući od oživljavanja IS-a, Trumpovi dužnosnici djelomično su povukli njegovu odluku.

Trump je također odstupio od svojih neintervencionističkih ideala lansiranjem 59 krstarećih projektila na sirijski aerodrom, nakon što je Assad navodno naredio napad kemijskim oružjem koji je ubio desetke civila 2017. godine.

Također je udvostručio sankcije protiv vodstva Sirije. Waltz je sažeo zamagljene linije Trumpovog obećanja da "nije naša borba".

"To ne znači da on nije voljan apsolutno uskočiti", rekao je za Fox News.

"Predsjednik Trump nema problema s poduzimanjem odlučnih mjera ako je američka domovina na bilo koji način ugrožena." 

Dodatna mogućnost napetosti je još jedna ključna osoba, Tulsi Gabbard, koju je Trump nominirao za ravnateljicu nacionalne obavještajne službe. Kontroverzni bivši saveznik demokrata koji je postao Trump susreo se s Assadom 2017. na "utvrđivanju činjenica" i tada je kritizirao Trumpovu politiku. Američki senatori vjerojatno će pomno ispitivati ​​njezinu nominaciju zbog optužbi – koje je poricala – da je apologeta Assada i Rusije .

Zabrinutost zbog nastavka misije u Siriji i želja da je se može okončati nije isključivo Trumpova.

No mogućnost da skupine koje podupire Turska preuzmu kontrolu nad nekim područjima zabrinjava mnoge, uključujući Wa'ela Alzayata, bivšeg stručnjaka američkog State Departmenta za Siriju.

"Ne možete imati različite skupine koje upravljaju različitim dijelovima zemlje, kontrolirajući različite resurse", dodao je.

"Postoji ili politički proces, za koji mislim da SAD ima ulogu, ili nešto drugo, i nadam se da će izbjeći taj drugi scenarij."