Trn u oku Vladimira Putina: 'Ova zemlja će postati NATO supersila'

3
Radiosarajevo.ba
Trn u oku Vladimira Putina: 'Ova zemlja će postati NATO supersila'

Poljska je u utorak održala najveću vojnu paradu u posljednjih nekoliko decenija, pokazujući svoje mišiće u vrijeme kada rastu tenzije na granici između zemlje NATO-a i ključnog ruskog saveznika Bjelorusije.

Na proslavi povodom Dana vojske Poljske učestvovalo je 200 jedinica poljske i strane vojne opreme, 92 aviona i dvije hiljade pripadnika vojske.

Parada je uključivala neke od najnovijih tehnologija koje Poljska ima u svom arsenalu, uključujući tenkove M1A1 Abrams američke proizvodnje, južnokorejske tenkove K2 i samohodne haubice K9, raketne bacače HIMARS, samohodne haubice krab, kao i Patriot sisteme raketnih baterija, koji su dio poljskog sistema PVO 'VISLA'.

Pjevač iz BiH imao saobraćajnu nesreću: Na društvenim mrežama podijelio detalje

Poljska se pojavila kao jedna od vodećih vojnih sila u Europi posljednjih godina pošto je uložila milijarde u novu opremu nakon odluke Rusije da pripoji ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. Diplomatski uticaj Varšave je također porastao u svjetlu zbog instrumentalne uloge koju je igrala u podršci Ukrajine nakon potpune invazije Moskve.

Prošle sedmice, Poljska je najavila raspoređivanje hiljada dodatnih vojnika na svojoj istočnoj granici jer raste zabrinutost zbog prisustva ruskih plaćeničkih snaga Wagner u Bjelorusiji.

Poljska se ne graniči samo sa Ukrajinom i Bjelorusijom, već i sa ruskom eksklavom Kalinjingradom.

Demonstracijom vojne moći u utorak, Varšava šalje poruku koju Rusija i Bjelorusija moraju da razumiju, kažu stručnjaci.

"To (vojna parada) je nekako sovjetska stvar. Rusija svoje sprovodi 8. maja, Bjelorusi ih imaju, kao i Sjeverna Koreja, Iran. To nekako odražava njihov jezik. Države protivnici vide ove (parade) kao demonstraciju sile", rekao je za CNN Edward Arnold, istraživač u britanskom sigurnosnom trustu mozgova RUSI.

U isto vrijeme, Poljska je samo dva mjeseca udaljena od velikih izbora, a Arnold je rekao da poljska vlada osim što pokazuje svoje sposobnosti Rusiji i njenim saveznicima, takođe nastoji da uvjeri svoj narod da je posvećena sigurnosti.

Vladajuća desničarska partija Pravo i pravda nada se da će osigurati treći uzastopni mandat na vlasti, što bi bilo bez presedana u postkomunističkoj Poljskoj. Ali do sada se mučila da preuzme odlučujuću prednost nad opozicionom grupom Građanska platforma.

"Sigurnosna pitanja su zaista važna, pored ekonomije i životnog standarda, što nije iznenađujuće pošto se rat vodi na poljskoj granici", rekao je Aleks Szczerbiak, profesor i šef katedre za politiku na Univerzitetu u Sussexu u Engleskoj.

Pitanja sigurnosti se provlače kroz čitav politički spektar.

"Demonstracija njihove kompetencije u oblasti sigurnosti je apsolutno kritična za reizbor vlade. Niko neće reći da vojna sigurnost nije važno pitanje i da ne treba da jačamo vojsku. (Opozicija) će reći da vlada organizuje ovu paradu kao neku vrstu predizborne predstave, ali neće reći, znate, da je jačanje poljske vojske nevažno", rekao je on.

Uloga Poljske u NATO-u dramatično se promjenila u poslednjoj deceniji, kaže Jamie Shea, bivši zvaničnik NATO-a, profesor strategije i sigurnosti na Univerzitetu Exeter, u Engleskoj.

"Ako pogledate NATO prije 10 godina, prije nego što je Putin anektirao Krim i (pokrenuo invaziju na) Ukrajinu, glavni fokus NATO-a bio je uglavnom Bliski istok, Afganistan i one vrste misija u kojima je učestvovala Poljska, ali samo u maloj mjeri. Ali od 2014. godine, kada se NATO vratio fokusu na centralnu i istočnu Evropu… značaj Poljske u savezu je značajno porastao", rekao je.

Arnold je rekao da je primjetna promjena moći među evropskim članicama NATO-a.

"Vođe su nekad bile Velika Britanija, Njemačka, Francuska i onda zajedno sa SAD i grupom KVAD (Australija, Indija, Japan i SAD) odlučivale o stvarima i to je postalo politika NATO-a", rekao je on.

S obzirom na to da je Velika Britanija izašla iz Evropske unije i da Njemačka još uvek oklijeva da preuzme vodeću ulogu u Ukrajini, Poljska je osjetila svoju priliku.

"Oni imaju veoma dobre odnose sa Baltikom, veoma su glasni po pitanjima odbrane i sigurnosti, a Rusija je oduvijek bila velika pretnja... pa ako o ovome razmišljate sa tačke gledišta Washingtona, onda Varšava izgleda kao dobra opklada", dodao je Arnold.

Poljska je dramatično povećala iznos koji troši na odbranu posljednjih godina, sa manje od dva posto svog BDP-a u 2014. na četiri posto ove godine, prema zvaničnoj statistici NATO-a. To je čini najvećim potrošačem u smislu učešća u BDP-u, iznad SAD. Ono što je najvažnije, više od 50 posto ulaganja Poljske je u novu opremu i istraživanje i razvoj.

"Ako ostanu na istom putu sa svim ovim različitim planovima nabavke, oni će biti evropska vojna supersila EU i NATO-a. Prema jednoj računici, ako kupe sve tenkove od SAD, tenkove Abrams i tenkove koje su naručili od Južne Koreje, plus modernizuju ono što imaju u ovom trenutku, imaće više tenkova nego Francuska, Njemačka, Italija i Velika Britanija zajedno", rekao je Shea.

Poljska se pojavila kao ključni saveznik Ukrajine, što je čini ranjivom. Većina zapadne vojne opreme i drugih zaliha u Ukrajinu stiže preko Poljske, a zemlja je primila 1,6 miliona ukrajinskih izbeglica, prema Ujedinjenim nacijama.

"Čitav oslonac napora Zapada da podrži Ukrajinu i zadrži je u borbi ključno zavisi od Poljske. Veliki dio obuke ukrajinskih vojnika odvija se u Poljskoj, a Poljaci su takođe uspostavili niz radionica za popravku, gdje tenkovi Leopard mogu da se poprave i vrate nazad, a dosta ukrajinskih vojnika koji su ranjeni se liječe u poljskim bolnicama", objasnio je Shea.

Nedavni događaji u Bjelorusiji pokazali su da rizici, sa kojima se Poljska suočava, nisu čisto hipotetički.

U novembru su dvije osobe poginule u istočnoj Poljskoj, oko 6,4 kilometra zapadno od granice sa Ukrajinom, od ukrajinske rakete koja je ispaljena ka ruskim projektilima. Ukrajinski i poljski zvaničnici opisali su incident kao nesreću i za njihovu smrt okrivili rusku agresiju.

Rusija je koristila Bjelorusiju kao polaznu osnovu kada je započela svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. U skorije vreme, hiljade Wagnerovih plaćenika je navodno tamo poslato prošlog mjeseca kao dio sporazuma o okončanju oružane pobune grupe protiv Kremlja.

Bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko zatražio je od ove grupe da pomogne u obuci vojske njegove zemlje, a ranije ovog mjeseca dvije snage su održale zajedničke vježbe u blizini poljske granice. Tokom ovih vježbi Varšava je optužila dva bjeloruska helikoptera za narušavanje poljskog zračnog prostora.

Reagujući na incident, poljski ministar odbrane Marijuš Blaščak rekao je javnom radiju da će 10 hiljada vojnika biti poslato na granicu – četiri hiljade će direktno podržati graničnu stražu, a preostalih šest hiljada će biti u rezervi.

Šef Vagnera Jevgenij Prigožin je sugerisao i moguće napade na Poljsku.

Bjelorusija je u prošlosti naoružala granicu. Godine 2021. Lukašenko je optužen da je tamo proizveo krizu tako što je migrante sa Bliskog istoka prevezao u Minsk, a zatim ih poslao na granicu EU u znak odmazde za evropske sankcije njegovom režimu, pišu srbijanski mediji

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak