Šta je zajedničko ljudima koji su u mladosti stvorili "carstva" i nestali zbog milionskih prevara?

Ako se nađete na Forbesovoj listi '30 ispod 30', dakle mladih na kojima ostaje svijet, znači li to da ćete za nekoliko godina završiti iza rešetaka?

Te šale već neko vrijeme zbijaju korisnici Twittera nakon što je nekoliko mladih pojedinaca koji su krasili naslovnice Forbesa – od Elizabeth Holmes do Martina Shkrelija – završilo pred sudom zbog prijevara te se trenutno suočavaju s ozbiljnim pravnim i financijskim problemima

Forbesova lista '30 ispod 30' predstavlja više od pukog slavljenja uspjeha. Odražava, naime, mentalitet koji daje prednost postignućima i priznanjima u mladoj dobi, stvarajući ogroman pritisak u želji za uspjehom.

Aforizam 'Fake it 'till you make it' (Lažiraj dok ne uspiješ) pokazao se kobnim za te milenijalce kojima su mnogi 'tupili' da iskoriste tadašnji trenutak i stvore svoje carstvo jer će kasnije pasti u zaborav.

A taj pritisak može navesti neke pojedince da pribjegnu neetičkom, pa i kriminalnom ponašanju. Kao rezultat toga, značajan broj ljudi na Forbesovoj listi sada se suočava s pravnim posljedicama za svoje postupke.

Među njima je Charlie Javice, osnivačica obrazovnog startupa Frank, koja je na prestižu Forbesovu listu mladih poslovnih nada uvrštena 2019. godine. JPMorgan Chase je nakon toga kupio njenu kompaniju za 175 miliona dolara, da bi se u međuvremenu ispostavilo da je navodno napuhala broj kupaca kako bi je prodala.

'Napuhala' je možda i preblaga riječ jer, prema tužbi, Frank je imao samo oko 300.000 klijenata, a Javice je, uz pomoć podatkovnog naučnika kojeg je angažirala, lažirala podatke prema kojima je ispalo da je startup imao nekoliko miliona kupaca. Sada se suočava s optužbama za bankovnu prijevaru, za koje je predviđena maksimalna kazna od 30 godina zatvora.

Ostali članovi Forbesove liste '30 ispod 30' također su bili upleteni u prijevare ili kriminalne aktivnosti. Jedan od najpoznatijih zasigurno je Sam Bankman-Fried, izvršni direktor i osnivač propale kriptoburze FTX, koji je obilježilo prošlu godinu na kriptotržištu. Uvršten je na Forbesovu listu 2021, a trenutno se suočava s optužbama za pranje novca, davanje nezakonitih političkih priloga i podmićivanje strane vlade.

Bankman-Fried trenutno je u kućnom pritvoru i čeka suđenje zbog optužbi da je klijentima FTX-a izvukao milijarde dolara, od kojih je dio iskorišten za financiranje njegova raskošnog načina života. Bivšem kriptokralju, koji tvrdi da je nevin, prijeti više od 100 godina zatvora.

Prema dokumentaciji, Bankman-Fried je vodio kompaniju Alameda Research i burzu FTX kao jednu firmu. Američki državni odvjetnik Damian Williams opisao je Alameda Research i FTX kao 'jednu od najvećih financijskih prijevara u američkoj povijesti'. Caroline Ellison, bivša izvršna direktorica Alameda Researcha, priznala je krivnju za sedam kaznenih prijava prošle godine, piše tPortal.

Martin Shkreli, američki biznismen koji je uvršten na Forbesovu listu 2021. godine, 2018. proglašen je krivim za prevaru s vrijednosnim papirima, nakon čega je osuđen na sedam godina zatvora. Sin albanskih i hrvatskih imigranata izazvao je kolektivno zgražanje svjetske javnosti u septembra 2015., kad je otkriveno da je njegova kompanija Turing na američkom tržištu podigla cijenu lijeka Daraprim za čak 5500 posto, s 13,5 dolara na 750 dolara za jednu tabletu.

Daraprim se na američkom tržištu prodaje još od 1953. godine, a danas se, između ostalog, koristi pri terapiji oboljelih od AIDS-a. U jeku negativne svjetske reakcije na tu odluku Shkreli je izjavio da će ipak sniziti cijenu lijeka, no to se nije dogodilo.

Svojevrsna zadovoljština stigla je sredinom decembra, kad je uhapšen zbog sumnje da je prevario investitore u slučaju nevezanom uz podizanje cijene lijeka. Američki regulatori optužili su ga da je u prošlosti varao ulagače kroz tzv. piramidalnu shemu u kojoj je ranije ulagače isplaćivao novcem kasnijih investitora. Slučaj je vezan uz niz propalih kompanija koje je Shkreli vodio prije nego što je osnovao Turing. Nakon hapšenja dao je ostavku na čelnu poziciju u Turingu, a otkaz je dobio i iz drugih kompanija u kojima je bio na visokim menadžerskim pozicijama. Kasnije je osuđen na sedam godina, a dobio je i doživotnu zabranu rada u farmaceutskoj industriji.

Poznato lice iz Silicijske doline je i Elizabeth Holmes, osnivačica posrnulog Theranosa, startupa za testiranje krvi koji je propao nakon što je otkriveno da njegovi uređaji ne mogu obavljati brojne funkcije, nasuprot tvrdnjama koje je iznosila Holmes.

Sve je počelo 2003. godine, kada je osnovala svoj startup. Godinu kasnije ispisala se sa Stanforda kako bi jurila za svojim snom, pretvarajući se da je izumila revolucionarnu tehnologiju. Na toj je laži zaradila milijardu dolara, a sada se suočava s tužbom ulagača za prijevaru. Lani je zbog toga osuđena na više od 11 godina zatvora. Forbes je o Holmes, prije pada, pisao hvalospjeve, odabravši je za naslovnu zvijezdu svog izdanja 'Forbes 400' 2014. i okrunivši je titulom najmlađe milijarderke na svijetu.

Predstavnik Forbesa odbacio je kritike zbog toga, napomenuvši da Holmes nikada nije bila uvrštena na popis '30 Under 30'. Međutim ona je bila jedna od govornica na Forbesovom samitu 'Ispod 30' 2015. i dobila je 30 Under 30 Award za svoj rad u Theranosu.

Forbes je na svoju naslovnicu stavio i osnivača WeWorka Adama Neumanna neposredno prije njegova pada.

Ranije ove godine list je stavljen na online stup srama jer su korisnici društvenih mreža otkrili da je banku Silicon Valley proglasio jednom od 'najboljih američkih banaka', i to samo nekoliko dana prije kolapsa. Kasnije je uklonjena s liste.

"Forbesove liste obuhvaćaju neke od najistaknutijih ljudi i kompanija koji su imali dubok utjecaj u trenutku objavljivanja", stoji u Forbesovoj izjavi. "Kada se sudbina promijeni ili se otkriju novi detalji, mi smo među prvima koji će izvijestiti o novostima", tvrde.

Kako se sve više pojedinaca na Forbesovoj listi '30 ispod 30' suočava s pravnim problemima, postalo je očito da je potrebna veća odgovornost. List mora posvetiti više pažnje kako bi osigurao to da priznanja dobiju oni koji ih doista zaslužuju, a pojedinci moraju biti odgovorni za svoje postupke.