Srijeda je Dan D za Donalda Trumpa: Da li će biti opozvan?

Da li će Donald Trump ostati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država - odlučit će danas senatori.

Višemjesečna politička saga bit će okončana danas u 16 sati (22 sata po našem vremenu) kada će gornji dom Kongresa glasati o opozivu (na engleskom jeziku impeachment) akutelnog predsjednika.

Glasanje u Senatu će uslijediti nakon saslušavanja i iznošenja svjedoka koji su počeli prošlog mjeseca.

Da bi Trump bio opozvan, potrebne su dvije trećine glasova u Senatu gdje većinu imaju republikanci. Od stotinu senatora, njih 53 su stranačke kolege čelnika države. Mnogi očekuju da će oni podržati Trumpa to jeste da će on ostati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Ako mu uskrate podršku, naslijedit će ga njegov trenutni zamjenik Mike Pence.

Slučaj Trump: Šta je opoziv predsjednika SAD-a, kako se odvija i zašto se zahtjeva

Krajem prošle godine Predstavnički dom Kogresa, gdje većinu imaju demokrate, je već odlučio. Odlučio je da se 45. američki predsjednik opozove.

Opoziv nije pravni odnosno sudski postupak, već isključivo politički postupak.

Historijsko glasanje u SAD-u: Podržan opoziv Donalda Trumpa

Opoziv Trumpa su inicirali demokrate nakon što su ga optužili da je vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog.

Od Zelenskog je navodno tražio da pronađe informacije štetne po eventualnog protukandidata na predsjedničkim izborima demokratu Joea Bidena i njegovog sina Huntera. Hunter je radio za jednu ukrajinsku kompaniju kada je njegov otac bio potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Tereti se i da je ucjenjivao Ukrajinu uskraćivanjem 400 miliona dolara (više od 689 miliona maraka) zbog isključivo lične političke koristi, a na štetu nacionalne sigurnosti.

Kako je naveo BBC, Ukrajina ovaj novac koristi u sukobu protiv Rusije.

Predsjednica Predstavničkog doma Kongresa poderala kopiju Trumpovog govora

BBC također podsjeća da je samo jedan predsjednik opozvan. Desilo se to 1868. godine Andrewu Johnsonu. Optužen je da je otpustio ratnog sekretara mimo volje Kongresa.

Richard Nixon je podnio ostavku 1974. godine nakon afere Watergate zbog koje je zahtjevan njegov opoziv.

Tražen je i opoziv Billa Clintona 1999. zbog toga što je, kako navodi BBC, lagao o aferi s Monikom Lewinsky. U Senatu je izostala podrška da Clinton bude opozvan.