Šest europskih zemalja protiv izraelskih planova u Gazi: Crvena linija je pređena

Ministri vanjskih poslova Islanda, Irske, Luksemburga, Norveške, Slovenije i Španije izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog izvještaja da Izrael planira proširiti svoje vojne operacije u Pojasu Gaze, kao i uspostaviti trajno vojno prisustvo na toj teritoriji.

U zajedničkoj izjavi istaknuto je da bi ovakav razvoj događaja mogao dodatno rasplamsati sukob i ugroziti izglede za mirno rješenje koje bi bilo zasnovano na modelu dvije države.

"Mi, ministri vanjskih poslova Islanda, Irske, Luksemburga, Norveške, Slovenije i Španije, izražavamo duboku zabrinutost zbog izvještaja da Izrael planira proširiti vojne operacije u Gazi i uspostaviti trajno izraelsko prisustvo u Pojasu Gaze. To bi značilo prelazak još jedne crvene linije, predstavljajući opasnu novu eskalaciju i ugrožavajući sve izglede za održivo rješenje s dvije države", navodi se u saopćenju.

Ministri upozoravaju da bi nastavak vojne eskalacije produbio humanitarnu krizu, koja je već dosegnula katastrofalne razmjere, te dodatno ugrozio živote talaca koji su još uvijek u zarobljeništvu.

"Daljnja vojna eskalacija u Gazi samo će pogoršati već katastrofalnu situaciju za civilno palestinsko stanovništvo i ugroziti živote talaca koji su još u zarobljeništvu," navodi se dalje u izjavi.

Šest zemalja je osudilo svaki pokušaj teritorijalnih ili demografskih promjena unutar Gaze, upozoravajući da bi takvi potezi predstavljali kršenje međunarodnog prava.

"Oštro odbacujemo bilo kakve demografske ili teritorijalne promjene u Gazi, uključujući svaki plan koji bi doveo do prisilnog ili trajnog raseljavanja njenog stanovništva, jer bi to bilo u suprotnosti s međunarodnim pravom. Također, snažno se protivimo svakom sistemu koji ne osigurava pristup humanitarnoj pomoći za cjelokupno stanovništvo. Gaza je sastavni dio Države Palestine, koja pripada palestinskom narodu."

Upozorili su i na ozbiljne posljedice izraelske blokade humanitarne pomoći i komercijalne robe, pozivajući Tel Aviv da hitno omogući pristup civilnom stanovništvu u skladu s međunarodnim normama.

"Više od dva mjeseca izraelske vlasti blokiraju svu humanitarnu pomoć i komercijalne zalihe za civilno palestinsko stanovništvo u Gazi. Uprkos opetovanim pozivima da se ove mjere ukinu, Izrael ih je dodatno pooštrio. Pozivamo Izrael da odmah ukine blokadu. Neophodno je omogućiti pomoć svim civilima u potrebi, bez diskriminacije, uz poštivanje humanitarnih principa nepristrasnosti, nezavisnosti i neutralnosti."

Na kraju, šefovi diplomatija uputili su apel za hitan prekid vatre, nesmetan humanitarni pristup i nastavak napora za ostvarenje rješenja o dvije države.

"Zajedno pozivamo izraelske vlasti na uzdržanost. Također pozivamo Izrael da bez odlaganja, u punoj saradnji s Ujedinjenim nacijama i humanitarnim organizacijama, osigura nesmetano pružanje osnovnih usluga i humanitarne pomoći u velikom obimu."

"Najpotrebnije je trenutno obnoviti prekid vatre i omogućiti bezuslovno oslobađanje svih talaca. Potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku rješenju o dvije države – Izrael i Palestina, koji žive jedni pored drugih u miru i sigurnosti.

"Prema podacima Svjetske banke, gotovo 2,4 miliona ljudi u Gazi u potpunosti zavisi od humanitarne pomoći. Izrael je, od 2. marta, zapečatio sve granične prijelaze za dostavu hrane, lijekova i pomoći, dodatno pogoršavajući već tešku krizu.

Od početka izraelske ofanzive u oktobru 2023. godine, poginulo je više od 52.600 Palestinaca, većinom žena i djece.

Protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta Međunarodni krivični sud je u novembru izdao naloge za hapšenje zbog sumnji na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Izrael se dodatno suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.