Schmidt iz Berlina upozorio na opasnost od secesije u BiH: "To pitanje nije u potpunosti isključeno"

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je da mogućnost odvajanja RS od BiH i dalje postoji, iako smatra da su izgledi za takav scenarij sada manji. Govoreći na skupu u Berlinu, osvrnuo se i na političke prilike u Srbiji, stanje u BiH i njene sve udaljenije izglede za članstvo u Evropskoj uniji.

Raspravu pod nazivom "Dejton i njegove posljedice: Evropski mirovni ustroj na Zapadnom Balkanu" organizovala je Evropska akademija u Berlinu, u mjesecu kada se obilježava godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Schmidt je kao glavni govornik otvoreno govorio o političkoj situaciji u BiH, ali i mogućem utjecaju promjena u Srbiji na odnose između Sarajeva i Banje Luke.

Bivši visoki predstavnik ocijenio je da je Bosna i Hercegovina još daleko od ozbiljnijeg približavanja Evropskoj uniji. Kao jedan od pokazatelja naveo je posljednji izvještaj Evropske komisije, koji, prema njegovim riječima, ukazuje na ozbiljne probleme u ispunjavanju reformskih obaveza.

Posebno ga je, kako je istakao, zabrinulo izvješće Ujedinjenih nacija o produženju misije EUFOR Althea, u kojem je naglašena potreba za prisustvom međunarodnih vojnih snaga radi očuvanja mira.

"Niti jedna zemlja ne može postati članicom EU-a ako UN zaključi da je prijetnja međunarodnom miru", poručio je Schmidt.

Mogućnost secesije RS i dalje postoji

Govoreći o političkim prilikama u regionu, Schmidt je posebnu pažnju posvetio Srbiji i mogućim posljedicama političkih promjena u toj zemlji na Bosnu i Hercegovinu.

Ocijenio je da je opasnost od secesije RS danas manja nego ranije, ali je upozorio da ta mogućnost nije u potpunosti nestala.

"Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ali vjerujem da su mogućnosti da se tom secesijskom temom ostvaruju politički ciljevi postale manje", izjavio je Schmidt u razgovoru za Deutsche Welle.

Dodao je da je ranije postojala ozbiljna opasnost da se već naredne godine organizuje referendum o odvajanju RS. Ipak, iznio je i lično uvjerenje da stanovništvo ovog entiteta ne bi podržalo takvu inicijativu.

Na pitanje može li se politički preokret kakav se dogodio u Srbiji desiti i u BiH, Schmidt je izrazio određenu rezervu.

Ukazao je na to da Srbija ima znatno snažnije građansko društvo, dok je Bosna i Hercegovina po tom pitanju podijeljena i da ni među mladima ne postoji jedinstven politički stav.

"Srbija ima znatno snažnije građansko društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a ni mladi nisu jedinstveni, ali vidim određene mogućnosti", rekao je Schmidt.

Njemačka poručuje da je BiH daleko od članstva u EU

O položaju Bosne i Hercegovine na evropskom putu govorio je i Niels von Redecker, direktor odjela za Zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova.

On je ocijenio da se BiH nalazi među najudaljenijim zemljama kandidatkinjama od članstva u Evropskoj uniji.

"Imamo zemlje koje su u prvoj ladici proširenja, poput Crne Gore. BiH nije čak ni u drugoj ladici, nego u trećoj", poručio je von Redecker.

Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut upozorio je na političke blokade i djelovanje pojedinih političara kojima, kako je naveo, odgovara zastoj u reformama i usklađivanju domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima.

"Mnogi od njih ne žele EU jer bi se u tom slučaju morali suočiti s istragom ili bi čak završili u zatvoru", izjavio je Arnaut.

Na kraju rasprave otvorena su i pitanja buduće saobraćajne povezanosti Bosne i Hercegovine s ostatkom Evrope, kao i mogućnosti pokretanja projekata koji bi doprinijeli trajnom pomirenju i stabilnosti unutar zemlje.