SAD vjeruju da će Izrael na proljeće napasti Iran

Američki ministar obrane Leon Panetta ovih dana ima puno toga na umu, od rezanja vojnog proračuna do smanjenja snaga u Afganistanu, no njegova najveća briga je rastuća vjerovatnoća da će Izrael napasti Iran u idućih nekoliko mjeseci, piše The Washington Post.

Panetta vjeruje kako postoji velika vjerojatnost da će Izrael napasti Iran u aprilu, maju ili junu - prije nego što Iran uđe u ono što Izraelci opisuju kao 'zonu imuniteta' - da počne graditi nuklearnu bombu. Izraelci strahuju da bi Iranci vrlo skoro mogli imati uskladišteno dovoljno obogaćenog urana u podzemnim objektima za izradu oružju - a tada će ih samo SAD moći vojno zaustaviti, izvještava vodeći politički komentator Posta, David Ignatius, iz Bruxellesa, gdje Panetta sudjeluje na sastanku NATO-a.

Izraelski premijer Benyamin Netanyahu ne želi da sudbina Izraela ovisi od američke akcije, koju bi pokrenula obavještajna informacija da Iran gradi bombu, do čega još nije došlo. List ističe kako je izraelski ministar obrane Ehud Barak možda signalizirao izglede za skori izraelski napad kada je u januaru zatražio odgodu planiranih američko-izraelskih vojnih vježbi, koje su trebale kulminirati u maju s upotrebom bojne municije.

Predsjednik Barack Obama i ministar Panetta upozorili su Izrael da se SAD protivi takvom napadu, jer vjeruje da bi osujetio sve uspješnije međunarodne sankcije i druge nevojne napore da se Iran zaustavi od nuklearnog naoružavanja. Obamina administracija provodi intenzivne rasprave o tome što bi izraelski napad značio za SAD, da li bi Iran napao brodove u Perzijskom zaljevu i zatvorio Hormuški tjesnac, te kakve bi učinke sukob i vjerovatni rast cijena nafte imao na krhku svjetsku ekonomiju.

Administracija se čini sklona ostajanju izvan sukoba osim ako bi Iran napao američke ciljeve, što bi izazvalo snažan odgovor SAD. Washington istodobno naglašava 60-godišnju predanost sigurnosti Izraela, kako Teheran ne bi pogrešno shvati taj povučeni pristup.

Kaže se kako Izraelci vjeruju da vojni udar može biti ograničen i suzdržan. Oni bi bombardirali pogon za obogaćivanje urana u Natanzu i druge ciljeve, dok bi napad na podzemni objekt za obogaćivanje u Qomu bilo teže izvesti iz zraka. Iranci bi uzvratili ali Izraelci sumnjaju da bi to bio premoćan udar, uz raketne salve Hezbolaha iz Libanona, a jedan je Izraelac procijenio da bi židovska država mogla imati 500 žrtva, navodi Post.

Izraelci ukazuju na izostanak odgovora Sirije na njihov napad na sirijski reaktor 2007., te misle da bi Iran mogao pokazati takvu suzdržanost zbog straha režima od ulaska u sveopći rat. Izraelski čelnici su rekli da prihvaćaju, pa i čak pozdravljaju, izglede da krenu sami i pokažu odlučnost u vrijeme kada je njihovu sigurnost potkopalo Arapsko proljeće.

"Vi stanite sa strane i pustite nas da to napravimo", navodno je jedan izraelski dužnosnik savjetovao Amerikancima. Scenarij "kratkog rata" predviđa oko pet dana ograničenih izraelskih udara, nakon čega bi uslijedio prekid vatre uz posredovanje UN-a. Izraelci su rekli kako znaju da bi štete na nuklearnom programu mogle biti umjerene, što bi tražilo novi udar za nekoliko godina.

Američki dužnosnici vide dva načina da se Izrael odgovori od napada - prvi je da Teheran konačno otvori ozbiljne pregovore uz formulu kojom bi vjerodostojno dokazao da mu nuklearni program ostaje mirnodopski, ili da SAD pojačaju svoje tajne akcije kako bi taj program toliko unazadile da Izraelci odluče kako vojna akcija nije nužna.

Američki dužnosnici ne misle da je Netanyahu donio konačnu odluku o napadu, te primjećuju da su vodeći izraelski obavještajni dužnosnici skeptični prema projektu. No, visoki američki dužnosnici sumnjaju da Izraelci blefiraju, pa brinu o proljetnom buđenju topova i neželjenim posljedicama, zaključuje David Ignatius u Washington Postu.