Rusija i Sjeverna Koreja povezuju se novim mostom: Ukrajina upozorava na opasnost
Dugo je Hasan bio jedno od najzabačenijih mjesta u Rusiji. U ovom naselju na Dalekom istoku, na krajnjem jugoistočnom obodu ogromne ruske države, živi manje od 500 stanovnika.
Ovdje, više od 9.000 kilometara kopnenim putem od Moskve, Rusija ima granicu sa Sjevernom Korejom dugu svega 17 kilometara – a Hasan je jedino rusko naselje duž tog graničnog pojasa. Od 1959. godine "Željeznički most korejsko-ruskog prijateljstva" premošćuje graničnu rijeku Tumen; do sada je to bila jedina kopnena veza između Rusije i Sjeverne Koreje.
Međutim, već nekoliko godina dvije države grade drumski most koji se pruža uporedo s njim, na svega nekoliko stotina metara udaljenosti. To što je most sada pred završetkom ranije nego što je bilo planirano izaziva zabrinutost u dalekom Kijevu. Razlog za to je bojazan da bi Rusija most mogla da koristi ne samo za razmjenu trgovinske robe, već prije svega za tajni transport vojnika iz Sjeverne Koreje na front u Ukrajini.
Nova saznanja nakon zločina u Hrvatskoj: Supruga planirala razvod, postavio kamere po kući
Od početka rata u Ukrajini 2022. godine Rusija i Sjeverna Koreja sve više su se približavale jedna drugoj. Obje države povezuje činjenica da su pogođene sveobuhvatnim zapadnim sankcijama i da su u velikoj mjeri spoljnopolitički izolovane.
U junu 2024. godine dvojica šefova država, Vladimir Putin i Kim Jong Un, potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu. Njegov najvažniji rezultat bilo je produbljivanje vojne saradnje. Ona je, prije svega, obuhvatila velike isporuke oružja, ali i slanje vojnika iz Sjeverne Koreje za ruski rat u Ukrajini. Uporedo s tim, obje strane donijele su odluku o izgradnji novog mosta za drumski saobraćaj.
Isušeni Dunav otkrio duboko čuvane tajne: Od ukradenih automobila do mamuta
"Otvaranje novog mosta će podstaći međusobnu trgovinu, optimizirati logistiku, ojačati kulturne veze i pogranična područja pretvoriti centre sa dinamičnim privrednim rastom", naveo je u saopštenju ruski ministar saobraćaja Andrej Nikitin. I američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) piše: "Tempo kojim napreduje izgradnja drumskog mosta i trajno visok nivo željezničkog saobraćaja na ranije neaktivnim ranžirnim stanicama jasni su pokazatelji značaja i širenja trgovine između dvije zemlje tokom rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine."
Projekat za trgovinu i turizam?
Međutim, kako prenosi britanski Guardian, postoje ozbiljne sumnje da su civilni i privredni ciljevi zaista glavni razlozi za ovaj građevinski projekat, piše DW.
Prema zvaničnim podacima, ukupna robna razmjena između Rusije i Sjeverne Koreje tokom 2024. godine iznosila je svega 34 miliona američkih dolara. Samo troškovi izgradnje mosta i prateće infrastrukture procjenjuju se na oko 100 miliona dolara, što je gotovo tri puta više od ukupnog obima trgovine. Na satelitskim snimcima gradilišta vidi se da se podižu i veliki skladišni i carinski objekti, parking-prostori za kamione, kao i heliodrom.
Može li Turska postati novi energetski centar Europe? U igri su milijarde eura
Ukrajinska organizacija za zaštitu ljudskih prava Truth Hounds, koja takođe prati izgradnju mosta, ne vjeruje ni da će on dovesti do procvata turizma. Most se gradi na čak 125 sati vožnje automobilom od Moskve i još četiri sata vožnje od Vladivostoka. „Turizam u Sjevernoj Koreji pod strogim je ograničenjima i zbog zatvorenosti zemlje ne može brzo da raste”, navodi se u njihovoj analizi. Čak i ako bi neko planirao odmor u toj zemlji, ne bi ga proveo na njenom zabačenom i turistički potpuno nerazvijenom sjeveroistoku, već u glavnom gradu Pjongjangu. On se, međutim, nalazi stotinama kilometara od granice, pa će, kako ocjenjuju ukrajinski aktivisti, „malo ko željeti da tu razdaljinu pređe automobilom”.
Pored toga, Rusija već duže vrijeme bez uspjeha pokušava da privuče turiste direktnim letovima iz Moskve za Pjongjang, koje subvencioniše milionskim iznosima. Avioni, međutim, ostaju praktično prazni; tokom cijele 2025. godine u Sjevernu Koreju otputovalo je ukupno manje od 10.000 ruskih državljana.
Ostatak članka možete pročitati na linku OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.