Rovovske bitke u Ukrajini: Rusi nude 160KM dnevno za kopače, Ukrajina se sprema na ofanzivu

Svaki vojnik sa sobom novi laganu sklopivu lopatu ili ašov. Nespretne su i neučinkovite, dobre samo za guljenje kože s dlanova i prstiju.

Međutim, pješaštvo ih neizmjerno cijeni te stalno čisti, podmazuje i oštri. U svakom trenutku moraju biti spremne za kopanje rovova - najmanjeg zajedničkog sadržitelja ratovanja.

Kada sva druga tehnologija propadne i kada zbog neprijateljske vatre ne možete manevrisati, doći će do proliferacije rovova.

Kompaktna zemlja jako dobro apsorbira eksplozije, rovovi vojnike u potpunosti štite od vatrenog oružja malog kalibra, a neki i od artiljerije te zračnih napada. Ako iskopate dobar rov, vjerovatno ćete vidjeti još jedan dan na bojnom polju. 

Tome se nadaju i Ukrajinci i Rusi koji se trenutno bore za kontrolu nad Bahmutom na istoku Ukrajine. Područje oko grada je minirano, a obje strane redovno razmjenjuju artiljerijsku vatru. I jedne i druge rovovi drže u igri.

Zato se napredak u borbi za taj simbolički i politički, ali ne strateški važan grad mjeri u metrima i hiljadama poginulih. Fotografije i snimke iz Bahmuta nerijetko pokazuju blatnjave i krvave rovove kroz koje vojnici jedva hodaju.

Municija svih kalibara fijuče im iznad glava. Društvenim mrežama kolaju videozapisi na kojima se mogu vidjeti trupla ruskih vojnika koji su stradali u sudaru s ukrajinskim rovovima.

Međutim, ne grade samo Ukrajinci rovove. Na Avitu, ruskoj inačici internetskog oglasnika eBayja, pojavio se oglas za kopače rovova na Krimu.

Zainteresiranima se za taj riskantni posao nudi dnevnica od 7000 rubalja, što su 83 eura ili 634 kune (162 KM). Ako je suditi po tom oglasu, Rusi očekuju da bi Ukrajina tokom nadolazeće kontraofenzive mogla udariti i na poluotok koji im je ilegalno otela 2014. godine i koji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski žarko želi osloboditi.

Rovovi kakve viđamo u filmovima nalik su pravima. Neudobni su i mokri. Duboki su najmanje 240 centimetara kako bi vojnici u njima mogli hodati bez saginjanja.

Sadržavaju stepenice za paljbu, a iz zraka podsjećaju na cik-cak bod. To je zbog sigurnosti, kako se zauzdala eksplozija kakve granate. Pojačavaju se drvenim daskama i kolcima.

Postoje razni rovovi, od komunikacijskih do opskrbnih. Kako su izgledali prije 100 godina, tako izgledaju i danas.

Od Prvog svjetskog rata naovamo, veći su konflikti znali ući u fazu rovovskog ratovanja. Njemu su se zaraćene strane okretale kada nisu mogle ili nisu htjele manevrisati.

Bitka za Staljingrad u jednom se trenutku pretvorila u rovovsku bitku, a onda su Sovjeti u jednom trenutku probili njemačku obranu. Taj je manevar jedan od ključnih trenutaka Drugog svjetskog rata, a ne bi bio moguć da Nijemci nisu morali sudjelovati u rovovskoj bitki.

Korejski se rat nakon dinamičnog početka pretvorio u rovovsku bitku koja je u konačnici dovela do obustave vatre. Linija primirja povučena je tamo gdje su bili rovovi. Vietkong se pomoću rovova branio od moćnih američkih bombardera.

Russian forces in occupied Crimea are digging new trenches along the roads leading into the peninsula.

This interactive map shows many of Russia's field fortifications in Ukraine and links each point to satellite imagery: https://t.co/km9lFOldbe pic.twitter.com/EtHSyoaMZn

— Brady Africk (@bradyafr) March 27, 2023

Spomenuti primjeri dokaz su još jedne velike istine o rovovima - ratovi se mogu dobiti pomoću manevara, a ne ukopavanjem. Prednost se može ostvariti isključivo manevrisanjem, a rovovske bitke služe kako bi se zaokupila pažnja protivnika i udarilo ga se negdje drugdje.

Zato se rovovske bitke iz Prvog svjetskog rata toliko često opisuju kao pat-pozicija. Kako ni jedna ni druga strana nije bila u stanju probiti protivničke rovove, sukobi su se pretvorili u besmislene i krvave ofenzive.

Rat je kulminirao kad su se u njega uključili američko pješaštvo i tenkovi. Antanta je tek tada uspjela zaobići i probiti njemačku obranu.

Ukrajinci i Rusi trenutno nisu u stanju probiti ili zaobići protivničke linije. Što se Rusije tiče, civili i plaćenici jednostavno nisu dovoljno motivirani da krenu u napad, a i logistika joj je loša.

S druge strane, ukrajinskih je vojnika manje, ali su sposobniji i visoko motivirani. Zato je u nastupila pat-pozicija.

Drone strikes and border trenches: Russia’s war on Ukraine comes home https://t.co/89fRUmDqW6

— The Independent (@Independent) March 23, 2023

Međutim, Ukrajina u 2023. mogla bi uskoro početi nalikovati na Francusku 1918. godine. Zapad Ukrajini stalno dostavlja novo oružje, a na bojno polje bi uskoro trebali stupiti moderni tenkovi, oklopni transporteri i mobilna artiljerija.

Tim će snaga leđa čuvati dronovi i protuzračna obrana. Obnovljene su zalihe municije, a na lice mjesta poslani serviseri. Uzme li se sve to u obzir, Ukrajina je dobila nešto što podsjeća na mobilnu diviziju koja joj negdje na ratištu može donijeti prednost.

Ta divizija bi trebala napasti ruske pozicije kod Zaporižje i Azovskog mora. Ako ta ofenziva bude uspješna, razbit će rusku vojsku na više dijelova - jedna će grupa ostati na Krimu i jugu zemlje, a druga na istoku.

Još važnije, te si dvije grupe tada više neće moći pomagati. Uspješan udar na te ruske položaje Ukrajincima će dati još više napadačkih opcija. Kada će se ta ofenziva dogoditi? Nakon maja. Nakon što Kijevu stigne zapadno oružje i tlo se osuši.

Pogleda li se trenutna geopolitička situacija i u obzir uzme činjenica da će Amerikanci iduće godine na izborima birati predsjednika, ukrajinska kontraofenziva mora uspjeti.

Osim što će taj uspjeh opravdati žrtvu koju je podnio Bahmut, on će Kijevu omogućiti skupa sa Zapadom rat počne privoditi kraju, piše Jutarnji list. 

Instead of a thousand words.

A soldier of the 123rd Mykolaiv Brigade, call sign “Professor” consults his students online right from the trenches.

📷: Territorial Defense Forces of the Armed Forces of Ukraine pic.twitter.com/3YQ7X0o4fw

— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) March 6, 2023