Rat u Ukrajini je promijenio svijet: Evo na kojih pet načina

Poslije 24. februara 2022. svijet više nije isto mjesto. Ukrajina proživljava katastrofu, a kriza utiče na stanovništvo svih zemalja svijeta.

Naša planeta postaje sve manje stabilno, a sve više zastrašujuće mjesto. Nakon godinu dana ratovanja u Ukrajini, desetine hiljada vojnika je poginulo na obje strane, hiljade Ukrajinskih civila je također izgubilo život, a bezbroj zgrada je porušeno.

Slijedi lista pet načina na koji je ovaj rat promijenio svijet.

Povratak europskog rata

Uprkos širokom korištenju nove tehnologije specifične za novi milenij, kao što su sateliti i dronovi, borbe u istočnoj Ukrajini su brutalno teške, u blatu i rovovima i sa pješadijskim pohodima karakterističnim za Prvi svjetski rat.

Također, rat u Ukrajini ubrzao je utrku u naoružanju te situacija danas dosta liči na onu iz 1930-tih godina koja je bila uvod u Drugi svjetski rat. Rusija namjerava da poveća brojnost svoje vojske sa milion na milion i po vojnika. Sjedinjene Američke Države povećale su svoju proizvodnju oružja kako bi nadomjestila zalihe koje je poslala Ukrajini. Francuska planira do 2030. godine povećati državne izdatke na vojsku za 33 posto, a Njemačka je ukinula zabranu slanja oružja u zone konflikta kako bi Ukrajini donirala projektile i tenkove.

Savezi na ispitu

Ruske nade da će invazija na Ukrajinu podijeliti Zapad i oslabiti NATO nisu se pokazale tačnim. Štaviše, NATO alijansa je preporođena i osnažena. Pridružile su se Finska i Švedska, koje su godinama bile neutralne.

Stiče se dojam da je NATO, koji je oformljen da bi se suprostavio Sovjetskom savezu, u ukrajinskom sukobu ponovo pronašao smisao i svrhu.

Europska Unija je uvela sankcije Rusije i poslala milijarde eura podrške Ukrajini. Granične zemlje Unije, prije svega Poljska i zemlje Baltika, zauzele su oštar stav prema Rusiji i prave pritisak na države Unije i partnere koji pokazuju manju odlučnost. Najveća pukotina u Uniji je Viktor Orban, premijer Mađarske, koji je lobirao protiv sankcija Rusiji, a odbio je i da pošalje oružje Ukrajini.

Nova željezna zavjesa

Rat u Ukrajini je učinio Rusiju omraženom na Zapadu. Ruski oligarsi su sankcionisani, kompanije su stavljene na crnu listu, a internacionalni brendovi poput McDonalda napustili su zemlju.

Međutim, Moskva nije bez prijatelja. Rusija je pojačala ekonomske veze sa Kinom, iako Peking drži distancu od borbi i za sada nije Rusiji slao naoružanje. Putin je također ojačao vojnu saradnju sa Sjevernom Korejom i Iranom. Također, Rusija ekonomskim programima nastavlja da širi svoj utjecaj u Africi i Bliskom Istoku.

Kao u toku Hladnog rata, svijet se dijeli u dva tabora, a mnoge zemlje, poput druge najmnogoljudnije na svijetu, Indije, još uvijek prate situaciju i nisu izabrale stranu.

U svakom slučaju, rat je produbio razdor između liberalnog međunarodnog poretka pod vodstvom SAD-a, sa jedne strane, te Rusije i rastuće supersile, Kine, sa druge strane.

Uzdrmana i preoblikovana ekonomija

Prije rata u Ukrajini, EU je iz Rusije uvozila gotovo polovinu svog plina i trećinu nafte. Ruska invazija i sankcije koje su uslijedile dovele su do energetskog šoka kakav se ne pamti od 1970-tih. Rat je uzurpirao i trgovinu u svijetu koji se još uvijek oporavljao od pandemije Covida.

Cijene hrane su doživjele ogroman skok, s obzirom da su Rusija i Ukrajina među najvećim izvoznicima pšenice i suncokretovog ulja, a Rusija je također i najveći proizvođač đubriva na svijetu.

Rat u Ukrajini je donekle stavio na stranu borbu protiv klimatskih promjena, s obzirom da je u zemljama EU značajno porasla potrošnja uglja. Međutim, postoji nada da bi upravo potreba Europe da ne ovisi o ruskom plinu mogla ubrzati tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.

Novo doba neizvjesnosti

Osam miliona Ukrajinaca bilo je primorano napustiti domove. Na desetine miliona ljudi širom Europe osjetili su neizvjesnost, tjeskobu i strah zbog iznenadnog sloma europskog mira, prenose mediji.

Ponovo je aktuelizirana nuklearna prijetnja i strah od nuklearnog rata. Borbe oko nuklearne elektrane Zaporožje rodile su strah od nove katastrofe slične onoj u Černobilu.