Svijet na ivici prehrambene krize: Rat u Iranu, osim nafte, diže cijene hrane

Rat u Iranu i poremećaji u isporuci đubriva, uz nagli rast cijena energije, prijete da izazovu novi talas poskupljenja hrane u ranjivim državama, što bi moglo poništiti višegodišnji oporavak nakon niza globalnih kriza.

Zemlje u razvoju su se počele oporavljati i privlačiti investicije nakon pandemije i rata u Ukrajini, koji su uzdrmali tržišta hrane, goriva i finansija. Međutim, sukob u Iranu sada prijeti da poništi taj napredak i dodatno oteža život domaćinstvima koja se već bore da prehrane svoje porodice.

"Ovo bi moglo imati veliki utjecaj na cijene, posebno hrane, tokom vremena", izjavila je Odile Renaud-Basso, predsjednica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ključnog kreditora za oko 40 ekonomija u razvoju.

Hrana i gorivo čine manje od četvrtine inflacione potrošačke korpe u razvijenim zemljama, ali u mnogim ekonomijama u razvoju čine između 30 i 50 posto, navodi Marie Diron iz agencije Moody’s. Zbog toga su te zemlje posebno osjetljive na globalne poremećaje i skokove cijena.

Jedna od najvećih prijetnji dolazi iz sektora đubriva. Hormuški moreuz, koji je zbog sukoba praktično blokiran, ključna je ruta za oko 30 posto globalne trgovine đubrivima, dok su zemlje Zaljeva veliki proizvođači amonijaka i uree.

Prema procjenama Bank of America, sukob ugrožava čak 65 do 70 posto globalne ponude uree, a cijene su već porasle za 30 do 40 posto, piše Reuters.

"To će utjecati na sjetvu... smanjit će se globalna proizvodnja osnovnih žitarica, stočne hrane, a samim tim i mliječnih i mesnih proizvoda", upozorio je Máximo Torero, glavni ekonomista Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Za razliku od goriva, ne postoje globalne strateške rezerve đubriva, što dodatno povećava rizik.

Neke zemlje su izloženije od drugih. Latinska Amerika je donekle zaštićena zbog vlastite proizvodnje hrane i energije, iako i Brazil upozorava na moguće nestašice.

S druge strane, države poput Somalije, Bangladeša, Kenije i Pakistana u velikoj mjeri zavise od uvoza iz Zaljeva i nemaju značajne zalihe, što ih čini posebno ranjivim. U Keniji su cijene đubriva već porasle oko 40 posto.

Za razliku od 2022. godine, kada je rat u Ukrajini direktno pogodio izvoz žitarica, sada bi manjak ili skupoća đubriva mogli smanjiti prinose, dok rast cijena energije dodatno povećava troškove proizvodnje i transporta.

Globalne cijene nafte i gasa porasle su više od 50 posto od početka sukoba, što dodatno opterećuje cijeli lanac snabdijevanja. Najveći udar očekuje se na usjeve poput kukuruza i pšenice, a rast cijena stočne hrane mogao bi se preliti na cijene mesa, mliječnih proizvoda, jaja i hljeba.

FAO upozorava da su cijene osnovnih namirnica poput pšenice, riže, kukuruza i biljnih ulja već u porastu, dodatno pogoršane paničnom kupovinom i gomilanjem zaliha.

Ekonomisti upozoravaju da ovakvi šokovi prvo pogađaju energiju, a zatim dolazi drugi talas - poskupljenje hrane. Iako se globalna inflacija početkom godine smirivala, a cijene hrane čak padale, novi sukob prijeti da preokrene taj trend.

Raniji rast cijena hrane često je izazivao socijalne nemire - od Egipta do Čilea i Tunisa - što dodatno zabrinjava vlasti širom svijeta.

Dodatni problem je što rast cijena goriva može preusmjeriti poljoprivredne kulture u proizvodnju biogoriva, umjesto hrane. Također, ekonomski problemi u zemljama Zaljeva mogli bi smanjiti doznake radnika iz inostranstva, što bi pogodilo države poput Pakistana, Libana i Jordana.

Europska banka za obnovu i razvoj razmatra pakete pomoći, uključujući podršku za nabavku đubriva, dok FAO poziva vlade i međunarodne institucije da se pripreme za najgore.

"Ako sukob potraje duže od mjesec, imat ćemo ozbiljne probleme sa sjetvom i prinosima", upozorio je Torero.

Sve najnovije informacije vezane za dešavanja na Bliskom istoku i svijetu možete pratiti na portalu Radiosarajevo.ba na linku OVDJE.