Rat se širi: Izrael napao i Liban, iranski dron pogodio britansku bazu na Kipru

Izrael je u ponedjeljak pokrenuo nove zračne napade usmjerene na Teheran i proširio svoju vojnu kampanju koja uključuje napade na Hezbolah u Libanu (kojeg podržava Iran, podsjeća Reuters), dok je američki predsjednik Donald Trump signalizirao da bi američko-izraelski vojni napad na iranske ciljeve mogao trajati sedmicama.

Izrael je saopćio da napada lokacije povezane s Hezbolahom, jednim od glavnih saveznika Teherana na Bliskom istoku, nakon što je Hezbollah priznao lansiranje raketa i dronova prema Izraelu kao odmazdu za ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija.

Izrael je izveo zračne napade na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbolaha, a više od desetak eksplozija potreslo je libanonsku prijestolnicu. Saudijski mediji javljaju da je navodno ubijen Mohammad Raad, vođa parlamentarnog krila Hezbolaha.

Napadi Hezbolaha i Izraela, koji su uslijedili nakon prekida vatre postignutog uz posredovanje SAD-a 2024. godine, proširuju sukob koji se proširio Bliskim istokom otkako su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran u subotu, uzrokujući vrtoglavi rast cijena nafte i otežavajući zračni promet.

Novi val raketa

Izraelska vojska je saopštila da je Hezbolah "u potpunosti odgovoran za svaku eskalaciju" i upozorila stanovnike desetina sela u južnom i istočnom Libanu da se evakuišu. Ubrzo nakon 6 sati jutros po našem vremenu sirene za zračnu uzbunu su se oglasile širom Izraela, uključujući Tel Aviv i Jerusalem, upozoravajući na novi iranski napad.

Novi val raketa lansira se iz centralnih dijelova Irana prema "neprijateljskim lokacijama", javili su iranski državni mediji u ponedjeljak ujutro. Izraelska vojska je, pak, kasno u nedjelju saopštila da su njihove zračne snage uspostavile zračnu nadmoć nad Teheranom i da je val udara po glavnom gradu ciljao obavještajne, sigurnosne i vojne komandne centre. Zvuci eksplozija čuli su se u različitim dijelovima iranske prijestolnice Teherana u ponedjeljak ujutro, prema državnim medijima, dok su Reutersovi svjedoci čuli glasne eksplozije u Dubaiju i katarskom glavnom gradu Dohi. Kuvajt je saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana presrela neprijateljske dronove, u trećem danu zaredom iranske odmazde na susjedne zaljevske države.

Britanska baza Kraljevskog ratnog zrakoplovstva Akrotiri na Kipru pogođena je, kako se sumnja, napadom iranskim dronom tokom noći, ali šteta je ograničena i nije bilo žrtava, saopštile su u ponedjeljak kiparske vlasti i Ministarstvo odbrane Velike Britanije. Visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je za Reuters da će se, iako će Trump u nekom trenutku razgovarati s novim potencijalnim rukovodstvom u Iranu, vojna kampanja zasad nastaviti. Zvaničnik nije identifikovao nijednu osobu kao dio novog rukovodstva.

"Trump je rekao da je novo potencijalno rukovodstvo u Iranu naznačilo da želi razgovarati i da će na kraju i on razgovarati. Za sada, Operacija Epski bijes se nastavlja nesmanjenom snagom", kazao je zvaničnik.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian u nedjelju je izjavio da je vijeće za rukovodstvo, sastavljeno od njega, šefa pravosuđa i člana Vijeća čuvara, privremeno preuzelo dužnosti vrhovnog vođe. U objavi na X u ponedjeljak, Ali Larijani, koji je bio savjetnik iranskog predsjednika Hamneija, rekao je da njegova zemlja neće pregovarati s Trumpom. Njegova poruka je da se američki predsjednik ima "zalud nada" i da je zabrinut zbog američkih žrtava.

Prve američke žrtve

Prve američke žrtve u kampanji, uključujući smrt tri pripadnika vojske, potvrđene su u nedjelju. Dva američka zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su Reutersu da su američki pripadnici vojske ubijeni u bazi u Kuvajtu. Trump im je odao počast kao "pravim američkim patriotama", ali je upozorio da će vjerovatno biti još žrtava. "Tako je", rekao je.

Produžena vojna kampanja mogla bi predstavljati veliki politički rizik za Trumpovu Republikansku stranku uoči američkih međuizbora koji bi mogli odlučiti o sudbini Kongresa. Samo otprilike jedan od četiri Amerikanca odobrava operaciju, prema anketi Reutersa/Ipsosa u nedjelju. Ali u videu objavljenom u nedjelju, Trump je obećao da će vojni napadi na Iran nastaviti sve dok se "svi naši ciljevi ne postignu", bez navođenja detalja. Rekao je da je napad do sada uništio iransku vojnu komandu i devet iranskih mornaričkih brodova i jednu pomorsku zgradu.

Američki avioni i ratni brodovi napali su više od 1.000 iranskih ciljeva od početka velikih borbenih operacija u subotu, tvrdi američka vojska. Trump je pozvao iransku vojsku i policiju, uključujući Korpus islamske revolucionarne garde, da prestanu s borbom, obećavajući imunitet onima koji se predaju i prijeteći "sigurnom smrću" onima koji se opiru. Ponovio je pozive iranskom narodu da se pobuni protiv vlade.

"Pozivam sve iranske patriote koji žude za slobodom da iskoriste ovaj trenutak, da budu hrabri, odvažni, herojski i vrate svoju zemlju", rekao je Trump u unaprijed snimljenom videu. "Amerika je uz vas."

Šta se dešava u Iranu?

Nakon Hamneijeve smrti, Iran se suočava s vakuumom moći koji bi ga mogao ostaviti u haosu, ali Trumpova administracija nije iznijela dugoročne ciljeve za zemlju. Iranska revolucionarna garda saopštila je u nedjelju da je pogodila tri američka i britanska naftna tankera u Zaljevu i Hormuškom moreuzu, te napala vojne baze u Kuvajtu i Bahreinu dronovima i raketama. Podaci o brodarstvu pokazali su da su stotine brodova, uključujući tankere za naftu i plin, bacile sidro u obližnje vode, a trgovci očekuju nagle skokove cijena sirove nafte u ponedjeljak.

Globalni zračni promet također je ozbiljno poremećen jer su nastavljeni zračni napadi držali glavne bliskoistočne aerodrome zatvorenima, uključujući Dubai - najprometnije međunarodno čvorište na svijetu - u jednom od najvećih prekida u zračnom prometu posljednjih godina. Dionice azijskih aviokompanija pale su u ponedjeljak, a neki veliki prijevoznici pali su za više od pet posto.

Ostalo je nejasno kakvi su dugoročni izgledi Irana da obnovi svoje vodstvo i zamijeni 86-godišnjeg Hamneija, koji je bio na vlasti od smrti osnivača Islamske Republike, ajatolaha Ruhollaha Homeinija, 1989. godine. Stručnjaci su rekli da, iako bi njegova smrt i smrt drugih iranskih lidera zadala Iranu veliki udarac, to ne bi nužno značilo kraj ukorijenjene iranske klerikalne vladavine ili utjecaja elitne Revolucionarne garde nad stanovništvom.
Ipak, prerano je reći kako će iranski narod reagovati na promjene. Nova analiza iranskih društvenih medija koju je provela Redpoint Advisors, globalna obavještajna firma, sugerira da javnost već traži njegovu zamjenu.

Sve o sukobu možete čitati na OVOM LINKU.