Ptičja gripa kod sisavaca: Kakvu ulogu ima masovni uzgoj?

Izbijanje ptičje gripe na španskoj farmi nerca uznemirilo je naučnike.

Virus bi se mogao prilagoditi sisavcima i također postati opasan za ljude. Masovni uzgoj ponovno je u fokusu.

Počelo je u oktobru prošle godine kada je pronađeno nekoliko mrtvih nerca na farmi u Galiciji, na sjeverozapadu Španije. Najprije su veterinari vjerovali da je okidač koronavirus. Međutim, testovi su otkrili da je visoko patogeni, odnosno vrlo štetan virus ptičje gripe H5N1 doveo do uginuća životinja. Kao rezultat toga, više od 50.000 kuna na farmi je moralo biti ubijeno. Sami radnici na farmi nisu bili zaraženi, ali slučaj izaziva zabrinutost naučnika.

Što je posebno u vezi s izbijanjem ptičje gripe na farmi nerca?

Širenje virusa s ptica na druge vrste samo po sebi nije ništa novo. Uzročnik ptičje gripe, također poznat kao ptičja influenca, stalno je bivao pronađen u vrstama sisavaca kao što su rakuni, lisice i tuljani - ali to su bili jednako izolirani slučajevi kao i nekoliko puta kada su se ljudi zarazili virusom.

U do sada poznatim slučajevima, životinje ili ljudi bili su zaraženi preko izlučevina zaraženih ptica ili njihovih lešina, kaže Timm Harder, s Instituta Friedrich Loeffler (FLI), Saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinja, za DW. Harder je na čelu nacionalnog referentnog laboratorija za ptičju influencu.

"Nasuprot ovim pojedinačnihm infekcijama, u slučaju nerca, virus se možda prenosio s nerca na nerca - ovo je nova kvaliteta."

Na farmama nerca životinje se drže u velikom broju u zatvorenom prostoru, što pogoduje procesu infekcije kod vrlo osjetljivih sisavaca.

Istraživači su otkrili mutacije u virusu kod nerca.

"Jedna od njih pokazuje da se virus može bolje razmnožavati kod sisavaca", kaže Harder.

Ovo bi mogla biti prvo prilagođavanje na kune - a time i na sisavce.

"Ovo je nevjerojatno zabrinjavajuće", rekao je Tom Peacock, virolog s Imperial Collegea u Londonu, za časopis Science. Za njega je ovo "jasan mehanizam za početak pandemije".

Hoće li ptičja gripa postati nova pandemija kod ljudi?

Do sada važi slijedeće: slučajevi u kojima su se ljudi zarazili virusom H5N1 putem kontakta s pticama obično su protekli uz blagi tok. U decembru je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) zaključio da je rizik od infekcije virusom ptičje influence nizak za opću populaciju u Europskoj uniji i nizak do umjeren za profesionalno izložene pojedince.

Prema riječima Timma Hardera, neki visoko patogeni virusi ptičje gripe (HPAIV) kao što je ptičja influenca imaju povećan potencijal za izazivanje novih zoonoza. Zoonoze su zarazne bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude i obrnuto.

"Čini se da još uvijek postoje brojne prepreke daljnjoj prilagodbi ljudima", kaže Harder.

On međutim nastavlja:

"Virus koji se pojavio među kunama u Španjolskoj sada se mora pomnije ispitati kako bi se procijenile moguće prilagodbe."

Kako je bezopasni virus postao opasan virus

Ptice vodarice već su dugo domaćini virusu gripe, kaže Wolfgang Fiedler, ornitolog sa Instituta Max Planck. Međutim, ti originalni virusi gripe su, kako kaže, bili samo malo patogeni, tj. manje štetni i manje zarazni. Životinje uopće nisu obolijevale ili ako jesu onda samo vrlo slabo.

"Vjerojatno je svaka patka u nekom trenutku svog života imala ptičju gripu", kaže on.

Ipak ako ti virusi, koji su bezopasni za divlje ptice, dospiju u velika stada peradi u uzgoju stoke, nailaze na hiljade sličnih jedinki, tamo se vrlo brzo šire i virus može mutirati sa svakim prijenosom, kaže Fiedler.

I to se dogodilo. Rezultat su vrlo zarazni sojevi virusa H5N1 i H5N8. Oni vjerojatno potječu s farmi peradi u istočnoj Aziji, navodi Naučna radna skupina za ptičju influencu i divlje ptice koju su osnovali Ujedinjeni narodi (UN).

Tamo se golemi rojevi pataka drže u prirodi i tjeraju u rižina polja da jedu, kaže Fiedler. Tamo su potom patke naišle na divlje ptice i zarazile se. Tada počinje proces mutacije.

"A ako se patke drže zajedno sa svinjama - to su oblici uzgoja koji takav virus jako vesele", kaže Fiedler.

Val ptičje gripe je u jesen stigao i do Južne Amerike. Pogođeni su Peru, Venecuela, ali i Ekvador i Kolumbija.Foto: Carlos Garcia

Divlje ptice ili peradarska industrija - ko je pokretač ptičje gripe?

Prema saznanjima Radne skupine UN-a za ptičju influencu, izbijanja visokopatogene ptičje influence "obično se šire preko trgovine zaraženom peradi, proizvodima od peradi i predmetima koji su bili u kontaktu sa životinjama". U međuvremenu su i divlje ptice imale ulogu u širenju bolesti.

To je zbog toga jer je novonastali, sada vrlo zarazni virus, dakle sojevi H5N1 i H5N8, prenesen na divlje ptice preko zaraženih domaćih ptica, kaže Timm Harder. U međuvremenu se ovaj agresivni patogen sada sve lakše prenosi na razne vrste divljih ptica. Virusi bi se onda mogli proširiti na velike udaljenosti tokom selidbe ptica.

Da takvih slučajeva ima potvrđuje i ornitolog Fiedler. No postoje i drugi lanci infekcije koji nemaju nikakve veze s selidbom ptica.

"Kada je patka jako bolesna, više ne leti na velike udaljenosti", kaže on.

Ali tada bi, kaže on, moglo doći do zaraze u blizini.

"Na primjer, kad zaražena guska ili patka negdje pase i netko kroz cipele unese izmet u peradarsku farmu", kaže Fiedler.

Kakvu štetu uzrokuje ptičja gripa?

Prema navodima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), tekuća epidemija ptičje gripe najveća je zabilježena u Europi dosad. Između oktobra 2021. i septembra 2022. godine 50 miliona domaćih ptica moralo je biti uništeno u 37 zemalja. Više od 3.800 dokazanih HPAI virusa izbrojano je kod divljih ptica. A broj neprijavljenih slučajeva ovdje će vjerojatno biti puno veći.

Do sada se ptičja gripa uglavnom javljala u jesen i zimu.

"Sada virus kruži i među divljim pticama tokom ljetnih mjeseci", kaže Timm Harder.

Ali tada se životinje razmnožavaju u velikim kolonijama što sau idealni uvjeti za širenje virusa.

Harder kaže da je val ptičje gripe prvi put u jesen stigao i do Južne Amerike. Pogođeni su Peru, Venecuela, ali i Ekvador i Kolumbija. Samo protekle sedmice u Hondurasu je pronađeno više od 240 mrtvih pelikana.

Zabrinut je, kaže Harder, da bi se virus mogao proširiti iz Južne Amerike na Antarktiku - tada bi tamošnja populacija pingvina bila u opasnosti. Uz Antarktiku, Australija je jedina zemlja koja još nije pogođena pandemijom ptičje gripe.

Kakva zaštita postoji od ptičje gripe?

EFSA u odgovoru na pitanje DW-a napisala da se trenutno radi na razvijanju prototipa za ssistem ranog upozoravanja koji bi trebao predvidjeti rizik od unošenja HPAI virusa od strane divljih ptica, Nakon toga bi mogla uslijediti mreža za praćenje divljih ptica širom EU-a. Nadalje, trenutno se ispituje dostupnost vakcina protiv HPAI za perad i moguće strategije vakcinisanja. Rezultati bi trebali biti dostupni u drugoj polovici godine.

Do sada vakcinisanje protiv ptičje gripe nije dopušteno u EU. Razlog: vakcinisane životinje mogle bi se i dalje inficirati, ali tada ne bi pokazivale simptome - tako da postoji rizik da izbijanje neće biti prepoznato i da će se virus još brže širiti. Osim toga, vakcinisanje često ne pružaju dovoljnu zaštitu zbog velike sklonosti virusa mutacijama.

Ornitolog Fiedler savjetuje da se ljudi drže što dalje od životinja čije im je ponašanje upadljivo. Virolog Harder također savjetuje da ne diraju mrtve divlje životinje golim rukama.

Unatoč akutnoj pandemiji, on vidi tračak nade: ekstremno rasprostranjeno širenje virusa bi, kako kaže, moglo ojačati imunitet kod divljih ptica. Protutijela su, navodi on dalje, već pronađena kod živih životinja.

"To je jedna od glavnih tačaka na kojima temeljimo našu nadu", kaže Harder.