Prilog dana: Sve što trebate znati o ISIS-u (FOTO+VIDEO)

Radiosarajevo.ba
Prilog dana: Sve što trebate znati o ISIS-u (FOTO+VIDEO)

Islamska država Iraka i Šama (ISIS) danas je najpoznatija teroristička organizacija na svijetu, a u sjenu je bacila čak i Al Kaidu.

Iako grupa djeluje u Iraku od američke invazije, za nju je šira javnost čula tek nedavno, nakon munjevite kampanje u Iraku kada je u roku od nekoliko dana pred njima palo više većih gradova.

Priredio: Haris Daul, Radiosarajevo.ba

Pogledajte interaktivni timeline ISIS-ovih aktivnosti od pada Mosula, 10. juna ove godine.

Loading...

U nastavku pročitajte neke od najvažnijih činjenica o ISIS-u.

ISIS je nekad bila podružnica Al Kaide u Iraku

Islamska država Iraka i Šama (ISIS) nekada se zvala drukčije: Al Kaida u Iraku. Grupa je djelovala od američke invazije na Irak, a SAD nije uspio da je iskorijeni. ISIS i Al Kaida su se "razveli" u februaru 2014. godine. 

ISIS želi uspostaviti kalifat

Od povezivanja s Al Kaidom 2004. godine, cilj grupe je ostao isti: uspostaviti sunitsku islamsku državu.

Nakon objave kalifata, ISIS je objavio i mapu svijeta na kojoj su ucrtane granice budućeg kalifata.


Kako vidimo, i Bosna i Hercegovina bi trebala biti dio tog budućeg kalifata, kao i cijela Španija, Portugal, Indija...

ISIS opstaje zahvaljujući sukobima između iračkih sunita i šiita


Većina Iračana su šiiti, ali dok je Sadam Hussein bio na vlasti, suniti su držali većinu ključnih pozicija.

Nakon pada Husseina i uspostave kakve-takve demokratije u Iraku, šiiti su se dokopali većeg dijela političkog kolača, čime su suniti bili i ostali nezadovoljni.

Dokle su god manjinski suniti nezadovoljni učešćem u polugama vlasti u Iraku, radikalne sunitske poruke ISIS-a će kod njih nailaziti na plodno tlo.

Bivši premijer Iraka dao svoj doprinos usponu ISIS-a

Donedavni premijer Iraka, Nuri al-Malik, pripada šiitskoj većini i, dok je bio na vlasti, odbio je da prizna prava sunitske manjine. Policija je hapsila demonstrante koji su tražili veća prava, a koristio je i antiterorističke zakone kako bi masovno hapsio sunitske civile.

Ovo je razbjesnilo sunitsku manjinu, a ISIS je to vješto iskoristio kako bi regrutirao borce. Nakon ponovne uspostave ISIS-a, sunitski sektarijanizam je bio u srcu njihovog programa.

ISIS ima jako važnu bazu u Siriji


Kriza u Siriji je jedan od najvažnijih faktora u usponu ISIS-a, a to je i razlog zašto su Sjedinjene Američke Države počele da bombardiraju ISIS i u Siriji.

Na mapi iz marta plavom bojom su označene tadašnje ISIS-ove teritorije. Haos u Siriji je omogućio ISIS-u da od ovih područja napravi svoje čvrsto uporište.

Ovo im je jako važno i kao sigurna zona. Kada se bore protiv iračkih trupa, ISIS se uvijek može povući u Siriju. Kada se bori protiv sirijske vojske, ISIS se može povući u Irak.

Američka kampanja stoga istovremeno cilja njihova uporišta i u Siriji i u Iraku.

ISIS se finansira kroz naftu i iznuđivanje


Za razliku od drugih grupa koje se bore u Siriji, ISIS se ne oslanja na stranu pomoć. U Siriji su izgradili pravu malu državu: prikupljaju poreze, prodaju električnu energiju i izvoze naftu kako bi finansirali svoje aktivnosti.

Njihov srednjoročni cilj je da drže glavna nalazišta nafte u Iraku i Siriji. Na mapi se vidi teritorija koju ISIS želi da kontrolira u tom periodu. Kao što vidite, preklapa se s većinom naftnih polja. 

ISIS, očito, vidi naftu kao važan resurs u svom budućem razvoju.

Sukob je pogodovao iračkim Kurdima, ali to se možda mijenja

Kurdi su većinom suniti, ali se etnički razlikuju od iračkih Arapa. Kontroliraju dijelove sjeveroistočnog Iraka u kojem se nalazi mnogo nalazišta nafte.

Bili su pobjednici većine okršaja s ISIS-om, a haos im je pogodovao zbog veće autonomije od centralne iračke vlade.

Međutim, to je bilo u junu. U augustu je ISIS izvršio prvu uspješnu ofanzivu u kurdsku teritoriju, što je drastično promijenilo kurdski stav prema trenutnoj situaciji.

Irački Kurdistan ima autonomiju od centralne vlade. Kurdske snage su djelomično integrirane u sistem komandiranja, ali tu su i peshmerge, lokalna milicija koja broji između 80.000 i 240.000.

Ove trupe su dobro opremljene i obučene i predstavljaju ozbiljnu vojnu prijetnju ISIS-u.

Kurdi su iskoristili sukob kako bi zauzeli Kirkuk, grad u čijoj okolici se nalaze ogromna naftna nalazišta, a kojeg su dugo priželjkivali.

Ali sve se to promijenilo početkom augusta. ISIS je pokrenuo snažnu ofanzivu koja ih je dovela nadomak glavnog grada Kurdistana, Erbila. U tom gradu je bilo smješteno nekoliko američkih vojnih savjetnika. Upravo kako bi zaštitili te savjetnike, SAD je pokrenuo zračne napade na snage ISIS-a, koji su kasnije prerasli u širu zračnu podršku.

Kurdi su, potpomognuti ovim, krenuli u kontraofanzivu te su ponovo preuzeli mosulsku branu.

ISIS nije najbrojnija pobunjenička grupa u Iraku


Iako je u posljednje vrijeme fokus u potpunosti na ISIS-u, mnogi zaboravljaju da oni nisu jedina - niti čak najbrojnija - pobunjenička grupa u Iraku.

Jaysh Rijal al-Tariqa al-Naqshbandia (JRTN) je druga najvažnija grupa. Oni su također većinom suniti, a cilj im je drugačiji od ISIS-ovog: oni žele da uspostave sunitsku diktaturu.

Iako ova grupa ima više članova od ISIS-a, ISIS je bolje organiziran i ima iskusnije borce.

ISIS okupirao značajan dio iračke teritorije

Sve je počelo kada je ISIS okupirao Mosul, drugi najveći grad u Iraku. U svega nekoliko dana nakon toga, oni su napravili značajan napredak, kao što ilustrira ova mapa.


Kada se u to uračuna i teritorija koju je grupa već kontrolirala u Siriji, dobije se teritorija veličine Belgije.


Iračka vojska je mnogo brojnija od ISIS-a, ali je u neredu

ISIS ne može direktno oboriti iračku vladu i preuzeti zemlju. U pitanju je prosta matematika. Procjene o broju ISIS-ovih trupa se kreću od 10.000 do 50.000 boraca.

Iračka vojska ima 250.000 vojnika, ne računajući naoružanu miliciju. Tu su i tenkovi, avioni i helikopteri.

Ali iračka vojska je u neredu, što objašnjava uspjehe ISIS-a u njihovim međusobnim borbama.


Kao primjer, pogledajmo kako je ISIS pobijedio u Mosulu. Više od 30.000 iračkih trupa bježalo je od 800 ISIS-ovih boraca!

Iako je omjer bio više od 40:1, irački vojnici su bježali jer nisu željeli da se bore i poginu za vladu.

Iran se bori na strani iračke vlade

Iran je većinska šiitska zemlja i ima bliske veze s iračkom vladom. Kao i u Siriji, Iran ne želi da sunitski ekstremisti obore većinski šiitsku vladu. Zato je u obje zemlje Iran stupio u rat.

U junu Iran je poslao 500 pripadnika elitne Revolucionarne garde da se bore protiv ISIS-a. 


Iako iranska vojska može pobijediti ISIS na terenu, njihovo učešće moglo bi pomoći ISIS-u da proširi svoju bazu, pozivajući se na šiitsku intervenciju.

Za kraj, pogledajte sjajnu analizu sukoba u Iraku u samo tri minute:

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak