Portugal promijenio pravila, građani bijesni: Godinama čekaju na "zlatne vize"
Brzo i jednostavno kupiti pristup šengenskom prostoru kao državljanin zemlje koja je izvan Europske unije? Ili za novac steći državljanstvo neke članice EU-a? Za to postoje takozvane „zlatne vize" između ostaloga i u Portugalu.
Ko uloži najmanje 250.000 eura, najprije dobije dozvolu boravka, a kasnije, ako to želi, čak i portugalsku putovnicu. Međutim, vlada je sada promijenila uslove za stjecanje državljanstva, pa mnogi koji već godinama čekaju željenu dozvolu boravka zbog toga namjeravaju podnijeti tužbu.
„Zlatne vize" koje i Donald Trump izdaje za milion dolara mogu se dobiti i u drugim državama Europske unije, poput Grčke, Italije ili Letonije. Potrebno je investirati između 50.000 i 500.000 eura, što bi, bar u teoriji, trebalo doprinijeti privredi zemlje u koju se ulaže. Međutim, ovaj program je sporan jer privlači i brojne sumnjive osobe, pa čak i kriminalce, koje mnogi ne žele ni u svojoj zemlji, a samim tim ni s legalnim statusom u Europskoj uniji.
Preminuo kontroverzni FIlip Mihalić koji je optužen za krivotvorenje testova na koronavirus
Novi dom u Portugalu
Portugal izdaje „zlatne vize" od 2012. godine, a navodno su barem u početku među njihovim korisnicima bili i pojedini bogati pripadnici ruske mafije, kao i kineski kriminalci. Pored toga, oni su uglavnom ulagali u luksuzne nekretnine, što je dovelo do vrtoglavog rasta cijena stanova u velikim gradovima.
Ali postoje i drugačiji primeri. Luke Strzegowski , na primjer. Ovaj 55-godišnji Amerikanac prodao je prije četiri godine svoju kuću i automobile, a zatim se sa suprugom Kristin i kćerkama Emmy i Kirom preselio u Portugal. Uložio je 350.000 eura –„sve što smo imali” – kuću u blizini grada Sintre i podnio zahtjev za „zlatnu vizu".
SAD izvele nove zračne udare na Iran, Teheran uzvratio napadima na američke baze
"Htjeli smo otići iz Sjedinjenih Američkih Država. Politička atmosfera tamo bila je za nas previše usijana, a tražili smo siguran dom za svoju djecu."
Nakon pet godina, kako je bilo planirano, trebao je dobiti mogućnost da podnese zahtjev za dozvolu stalnog boravka ili čak za portugalsko državljanstvo, kako za sebe tako i za svoju porodicu.
„Moja starija kćerka, koja ima dvanaest godina, već je počela razmatrati europska sveučilišta na kojima bi voljela studirati.”
Beskrajno dugo čekanje
Međutim, sve se odvijalo sasvim drugačije. Prvu, vremenski ograničenu dozvolu boravka, koju je prema zakonu trebao dobiti nakon 90 dana čekanja, Strzegowski još nije dobio.
"Radim u industriji solarne energije i zapravo bih morao mnogo putovati. Na primjer, na važan sajam u Münchenu”, objašnjava. „To, međutim, ne mogu, jer bez dozvole boravka nemam legalan status u Europi i smijem boraviti isključivo u Portugalu."
Shodno tome, i obećana dozvola stalnog boravka koja se izdaje pet godina nakon prve dozvole dodatno se odlaže. A na stjecanje državljanstva, koje je do prije dva mjeseca bilo moguće godinu dana kasnije, sada će morati čekati još deset godina.
Naime, vladajuće stranke PSD i CDS, zajedno s krajnje desničarskom partijom Chega, izmijenile su zakon o državljanstvu. Za državljane većine zemalja izvan Europske unije rok čekanja za stjecanje državljanstva produženo je s pet na deset godina.
Senzacija iz Budimpešte: Čuvena Judit Polgar mogla bi postati predsjednica Mađarske
Prema riječima advokatice Madalene Monteiro, u istoj situaciji kao američki državljanin Luke Strzegowski nalazi se još oko 12.000 podnositelja zahtjeva za "zlatnu vizu". Ona vodi agenciju koja savjetuje buduće useljenike i pomaže im u savladavanju beskrajne birokracije, piše DW.
"Mnogi se nakon izmjene zakona osjećaju prevarenima”, kaže Monteiro. „Žele pravnim putem pokrenuti postupak protiv države. Već smo prikupili više od 500 potpisa oštećenih osoba.”
Kako ističe, država slobodno može mijenjati propise o stjecanju državljanstva, ali mora poštivati vlastite zakone, odnosno zahtjeve za izdavanjem viza obrađivati u roku od 90 dana.
Bolest iz srednjeg vijeka još uvijek postoji: Kuga i danas može biti smrtonosna
U stvarnosti, međutim, postupak trenutno traje u prosjeku gotovo pet godina. Zato je pravobranitelju za pravosuđe podnijeta predstavka koju je potpisalo 1.200 oštećenih. Nakon toga trebala bi slijediti kolektivna tužba pred upravnim sudom, kao i građanske parnice radi naknade štete. Ako to bude potrebno, podnositelji zahtjeva svoja prava će pokušati ostvariti i pred europskim ili međunarodnim institucijama.
Ostatak teksta možete pročitati OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.