Porazni rezultati istraživanja: Dosta bivših COVID pacijenata s neurološkim problemom

Šest mjeseci nakon pozitivnog testiranja na COVID-19, osmini bivših pacijenata prvi put u životu je dijagnosticirana neurološka ili psihijatrijska bolest poput demencije, pokazalo je istraživanje koje su proveli istraživači iz Oxforda.

Pacijenti koji su hospitalizirani posebno su podložni psihijatrijskim komplikacijama, iako su čak i nehospitalizirani pacijenti imali povećani rizik od problema poput depresije i moždanog udara, također je utvrđeno u studiji.

Nalazi, koji još uvijek nisu recenzirani, dodatni su dokaz da koronavirus može dovesti do kratkoročnih i dugoročnih kognitivnih i mentalnih zdravstvenih problema. Koliko će trajati ostaje da se vidi, piše Businessinsider.

Da bi proveli studiju, istraživači su pregledali zdravstvene kartone 236.379 pacijenata koji su prebolovali koronavirus u SAD.

Otkrili su da je u roku od šest mjeseci 33,6 odsto njih dobilo neurološku ili psihijatrijsku dijagnozu, i to 13 odsto je takvu dijagnozu dobilo prvi put.

Pacijenti koji su bili hospitalizirani, a posebno oni koji su doživjeli encefalopatiju, bili su posebno izloženi riziku od mentalnih bolesti.

Većina stanja - uključujući moždani udar, intrakranijalno krvarenje, demenciju i psihotične poremećaje - bila je češća nego u uporedivoj grupi pacijenata koji su imali gripu ili infekciju respiratornog trakta, otkrili su istraživači.

Naučnici su naveli da je studija podložna nekim ograničenjima mada su tokom analize podataka uzimali u obzir faktore kao što su dob, spol, rasa, osnovni uvjeti i socioekonomski status.

Naime, još uvijek nije dokazana uzročno-posljedična veza, a elektronski medicinski kartoni mogu imati neke pogreške. Na primjer, ponekad se u bazu podataka dijagnoza zaraze COVID-19 unijela neko vrijeme nakon pozitivnog nalaza, a u evidenciji često nedostaje opis socioekonomskog faktora.

"Za dijagnoze poput moždanog udara ili intrakranijalnog krvarenja rizik se dramatično smanjuje u roku od šest mjeseci," rekao je dr. Max Taquet sa odsjeka za psihijatriju na Univerzitetu u Oxfordu za Guardian.

"Ali za nekoliko neuroloških i psihijatrijskih dijagnoza nemamo odgovor kada će to prestati", dodao je on.

Istraživači još uvijek otkrivaju zašto virus može imati tako široke i dugotrajne neurološke posljedice.

Prošla istraživanja su pokazala kako COVID-19 može imati široke kognitivne i neurološke posljedice, uključujući bolove u glavi i mišićima, konfuziju i vrtoglavicu, napade i moždane udare, oticanje i delirij mozga.

Oni koji su prebolovali COVID-19 su također izvijestili o zastrašujućim halucinacijama, problemima s koordinacijom i pamćenjem.

Razumljivo je da COVID-19 može utjecati na nervni sistem ako, na primjer, zbog utjecaja virusa na pluća i srce bude teško dobiti dovoljno kiseonika u mozak. To zauzvrat može doprinijeti moždanim udarima koje su doživjeli neki pacijenti s COVID-19.

Neki istraživači kažu da virus takođe može direktno inficirati mozak, a reakcija imunološkog sistema na njega može izazvati upalu koja oštećuje mozak i živce.

Neki stručnjaci strahuju da bi neki koji su prebolovali COVID-19 mogli imati trajna oštećenja na mozgu.

"Moja briga je što sada imamo milione ljudi s COVID-19. A ako za godinu dana imamo 10 miliona oporavljenih ljudi, a ti ljudi imaju kognitivni deficit ... onda će to utjecati na njihovu radnu sposobnost i njihovu sposobnost da se bave svakodnevnim aktivnostima ", rekao je Adrian Owen, neuroznanstvenik sa zapadnog univerziteta u Kanadi, za Reuters.