Pluća svijeta sve su slabija: Vegetacija i klimatska ravnoteža na rubu ponora

Amazonska prašuma je degradirana skoro do tačke gdje gubi svoju sposobnost reguliranja sistema vremenskih prilika, navodi se u novom izvještaju (upozorenju) jednog od vodećih brazilskih naučnika, piše Guardian.

U novom izvještaju, Antonio Nobre, istraživač u institutu Earth System Science, kaže kako bi sječa i spaljivanje drveća najveće svjetske šume mogli biti povezani s pogoršanjem suše - kao što je trenutno slučaj sa Sao Paulom - te je vrlo vjerojatno da će u konačnici dovesti do višeg broja ekstremnih vremenskih prilika. 

Nova studija, koja je ustvari sažetak nacrta iz više od 200 postojećih radova u vezi s amazonskom klimom i šumom, trebala bi poslužiti kao poziv za buđenje. 

"Shvatio sam da je problem mnogo ozbiljniji nego što smo mislili, čak i u akademskim krugovima, a razlog je to što je nauka postala toliko podijeljena. Naučnici ne promatraju šumu koliko bi trebalo", rekao je Nobre, koji je izvještaj priredio za širu publiku. "Izvještaj nije napisan 'akademskim' jezikom, već jednostavnije s ciljem da se s ovim ozbiljnim problemom upozna šira publika, a ne samo naučnici i oni koji se uglavnom bave ovim problemom ili su dobro upoznati s njim.“ 

Novi izvještaj upozorava da su „vegetacija i klimatska ravnoteža na rubu ponora". Sudeći prema tome, Amazon bi mogao postati suha savana, što bi izazvalo kobne posljedice. 

Prema riječima autora izvještaja, amazonska prašuma funkcionira kao džinovska pumpa koja kanalizira vlagu u unutrašnjosti preko rijeka i tzv. kišnih oblaka kojih je mnogo više iznad prašume nego iznad okeana. Ona također pruža zaštitu protiv ekstremnih vremenskih prilika, poput tornada i uragana. 

Autor napominje da je u posljednjih 20 godina prašuma izgubila 763 hiljade kvadratnih kilometara, što je, za usporedbu, područje veličine dvije Njemačke. Usto, još 1,2 miliona kvadratnih kilometara je izgubljeno u sječama i požarima. 

Rezultat je, prema izvještaju, smanjen proces transpiracije u prašumi i sve duže sušne sezone. U vezi s tim su svakako suše u jugoistočnom dijelu Brazila. Sao Paulo - najveći grad u Južnoj Americi - suočava se s najgorom nestašicom vode u posljednjih skoro stotinu godina. Oktobar, koji obično označava početak kišne sezone, bio je najsuši od 1930. godine.

"Istraživanja od prije više od 20 godina predvidjela su što će se događati sa smanjenjem kišnih perioda. Krčenje amazonskih šuma mijenja klimu. Događaji u Sao Paulu su važni jer napokon više ljudi obraća pažnju“, rekao je Nobre. 

Nobre poziva na proaktivno djelovanje kako bi se osigurala i sanirala globalna klima za sigurnost budućih generacija. To će uključiti napore ka što bržem zaustavljanju krčenja i sječe stabala, ali i pojačanu sadnju novih.   

Međutim stav vlade Brazila je nešto drukčiji. Proces krčenja šuma je, prema mišljenju naučnika, ubrzan pod palicom predsjednice Brazila Dilme Rousseff nakon što su oslabljeni pokušaji za jačom zaštitom Amazona. Satelitski podaci za august i septembar ove godine pokazuju povećanje krčenja šuma čak za 190 posto. Utjecaj "ruralista", tj. poljoprivrednog lobija u Kongresu također je porastao u posljednjih nekoliko godina, što čini da se teže usvajaju novi propisi u vezi s obilježavanjem rezervi. 

"Ranije su činili neke dobre stvari“, kaže Nobre, misleći na vlasti. „Nadam se da će i sada čuti upozorenje i djelovati“.