Pet godina nakon katastrofalnih poplava u Njemačkoj: Kako se živi u pogođenim oblastima?

Pet godina je prošlo od poplava koje su razorile dijelove zapadne Njemačke i odnijele mnogo života. Katastrofa je nametnula neke promjene nabolje, ali propusta i danas ima.

Velika oluja je u noći između 14. i 15. jula 2021. izbacila ogromnu količinu padavina i izazvala bujice u kojima je poginulo 185 ljudi - 136 ljudi u Porajnju-Falačkoj i 49 u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Voda je rušila kuće i infrastrukturu, valjala automobile i uništavala imovinu. Uslijedili su tuga, frustracija i mnogo prinudnih novih početaka.

Kako se pet godina poslije katastrofe živi u pogođenim oblastima? Šta se promijenilo u sistemu civilne zaštite? Kako ide oporavak privrede? Evo, ovako:

Mnogi su još traumatizirani

Pojedinim ljudima iz poplavljenih područja i dalje je potrebna pomoć u suočavanju sa psihološkim posljedicama. "Poziva je, naravno, manje, ali potreba je i dalje tu," kaže Michael Mönks iz Mreže za psihosocijalnu pomoć Bad Minsterefela.

"Ljudi su u početku bili zaokupljeni obnovom i potiskivali su emocije, ali one u nekom trenutku isplivaju." Povod je često neki konkretan događaj, poput godišnjice katastrofe.

Promjene u civilnoj zaštiti

Poplava je nemilosrdno ogolila propuste u sistemu civilne zaštite, pa su vlasti na svim nivoima naknadno pokrenule različite programe za unapređenje tehnike i obuku lokalnih funkcionera.

Tome je doprinijela i savezna vlada, odgovorna za zaštitu civilnog stanovništva u slučaju vanrednog stanja, ali ne i za civilnu zaštitu u vanrednim situacijama.

Nekoliko sedmica poslije katastrofe, njemačka vlada je pokrenula program finansiranja sirena i pomogla pokrajinama da unaprijede sistem uzbunjivanja.

To uključuje i sistem push poruka kao dodatnog kanala za prenos podataka u kom poruke upozorenja idu direktno na sve mobilne telefone u mreži na određenom području.

Zaštita od poplava ni danas nije potpuna

Centralni dio upravljanja rizikom od poplava je regulisanje vodotokova.

Cilj je da i količina vode koja se pojavljuje "jednom u 100 godina" bude provedena kroz ili oko naselja uz što manju štetu.

"Znamo da nam je za ekstremne događaje potrebna snažnija zaštita," rekla je načelnica okruga Arvajler Cornelia Weigand.

Lokalne vlasti se, prema njenim riječima, još "bore" za velike retencione bazene.

Sjeverna Rajna-Vestfalija je od 2021. izdvojila oko 490 miliona eura (957.49 miliona KM) za projekte zaštite od poplava. Prema podacima Ministarstva za zaštitu životne sredine, ta sredstva idu na, na primjer, sanaciju nasipa i izgradnju retencionih bazena.

Sistemi prognoze i lanci obavještavanja su, navodi ministarstvo, temeljno modernizovani, a dodatni mjerni instrumenti za nivo vode postavljeni su prije svega na manjim rijekama.

Osiguranje od elementarnih nepogoda još nije obavezno

Prije pet godina samo je dio ogromne štete na objektima bio pokriven polisama osiguranja. Njemačka vlada planira reformu koja to treba da promijeni.

Koalicioni sporazum demohrišćana i socijaldemokrata iz prošle godine uključuje plan da osiguranje stambenih objekata ide isključivo uz pokriće od elementarne nepogode, odnosno da se postojeći ugovori o osiguranju stambenih objekata do određenog datuma prošire.

Ministarstvo pravosuđa uskoro bi trebalo da predstavi nacrt zakona sa planiranim izmjenama.

Obnova uništenog još traje

Poplave su uništile i teško oštetile domove i infrastrukturu čitavog regiona – desetine hiljada kuća, škole, mostove, puteve i željezničke instalacije.

Ni pet godina kasnije, obnova u dolini Ara još traje u mnogim sektorima.

Od oko 30 teško oštećenih ili uništenih mostova na kategorisanim putevima, obnovljeno je 14, dok se još devet trenutno planira ili gradi, saopštilo je ministarstvo građevinarstva Porajnja-Falačke.

Od 17 pogođenih škola, dvije su potpuno obnovljene, 12 je još pod sanacijom, a za tri su predviđeni zamjenski objekti.

Njemačka željeznica navodi da je obnova pruga oštećenih u poplavama potpuno završena. Sa druge strane, još traju brojni projekti obnove crkava, bolnica i komunalne infrastrukture.

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji je, prema podacima ministarstva građevinarstva, za opštine, preduzeća i privatna domaćinstva odobreno oko 4.7 milijardi eura (9.18 milijardi KM) za obnovu.

Do isteka roka 30. juna, stiglo je više od 29.000 zahtjeva fizičkih lica, a odobreno je oko 900 miliona eura (1.7 milijardi KM). Do sada je završena sanacija oko 80 posto privatnih sanacija objekata već je završeno.

Za obnovu komunalne infrastrukture podneseno je zahtjeva vrijednosti više od tri milijarde eura. "Od 181 općine koje su prijavile štetu, oko 50 posto će sljedeće godine završiti svoju obnovu", rekla je pokrajinska ministarka građevinarstva Ina Scharrenbach, piše dpa.