Papa Franjo ide u historijsku posjetu Bahreinu: Želi učvrstiti veze s islamom

Papa Franjo prvi je poglavar Katoličke crkve koji će posjetiti Bahrein, pri čemu se on nada da će putovanjem učvrstiti veze s islamom, a drugi se nadaju da će progovoriti o kršenju ljudskih prava u toj zaljevskoj zemlji.

Posjetu od četvrtka do nedjelje, koji je 39. međunarodno putovanje tokom Franjinog pontifikata, događa se tri godine nakon njegovog historijskog putovanja u Ujedinjene Arapske Emirate 2019., gdje je potpisao muslimansko-kršćanski manifest za mir.

Međutim, neke skupine za ljudska prava sada se nadaju da će Franjo izvršiti pritisak na bahreinskog sunitskog vođu, kralja Hamada bin Isu Al-Kalifu, da zaustavi represiju nad šijitskim muslimanima u zemlji.

Sastaje se s velikim imamom džamije Al-Azhar

Osamdesetpetogodišnji Papa je za vrijeme svog pontifikata stavio kontakte s muslimanima na listu prioriteta.

Posjetio je Egipat 2017. i Irak prošle godine, obećavši međuvjerski dijalog s vodećim muslimanskim klericima.

U petak se Franjo u Bahreinu planira sastati s najvišim autoritetom sunitskog islama šeikom Ahmedom al-Tajebom, velikim imamom prestižne kairske džamije Al-Azhar koja je jedan od najvažnijih centara za proučavanje islama.

Oni su potpisali zajednički dokument u Abu Dhabiju u februaru 2019. kojim se obavezuju na međuvjerski suživot između kršćana i muslimana. Ta je posjeta bila prva posjeta jednog pape zemlji Perzijskog zaljeva.

Franjo će se također sastati s Muslimanskim vijećem starijih sa sjedištem u Abu Dhabiju. Na dnevnom će redu biti muslimanske zajednice na zapadu, humanitarne krize, klimatska pitanja te odnosi muslimana i kršćana.

Vjerska tolerancija?

Vrhovni poglavar 1,3 milijarde svjetskih katolika, koji će tokom putovanja vjerojatno biti u invalidskim kolicima zbog bolova u koljenima, predvodit će u petak ekumensku molitvu u pećinskoj katedrali Gospe od Arabije u Avaliju.

Katedrala otvorena u deembru, koja može primiti više od 2.000 ljudi, izgrađena je za oko 80.000 katolika u Bahreinu. Riječ je uglavnom o radnicima iz južne Azije, odnosno iz Filipina i Indije.

Bahrein se, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati, smatra relativno tolerantnijom arapskom zemljom u usporedbi s ultrakonzervativnom sunitskom silom Saudijskom Arabijom koju skupine za ljudska prava prozivaju zbog kršenja ljudskih prava. Apsolutistička monarhija ne priznaje slobodu vjeroispovijesti i zabranjuje sve nemuslimanske vjerske objekte.

Ipak, nevladine organizacije kritiziraju diskriminaciju, represiju i zlostavljanje koje nad šijitima provodi sunitska elita Bahreina, kao i represiju nad opozicijom i aktivistima.

Neprofitna organizacija Amerikanci za demokraciju i ljudska prava u Bahreinu napisala je ovog mjeseca da su zakoni o vjerskoj slobodi u zemlji "samo čin prevare, otisnut na papiru kao sredstvo za bahreinsku vladajuću porodicu da pristupi blagodatima prijateljstva s moćnijim svjetskim vođama i zamagli bijedu koju proizvodi njihovo kršenje ljudskih prava".

Problem diskriminacije protiv bahreinskih šijita

Organizacija je pozvala Papu - koji je zauzimanje za marginalizirane ljude učinio obilježjem svog papinstva - da skrene pozornost na "raširenu diskriminaciju" protiv bahreinskih šijita.

U ponedjeljak je Human Rights Watch objavio izvještaj u kojem se dokumentira "ciljana marginalizacija opozicionih figura" u Bahreinu od prodemokratskih protesta 2011. do danas.

Organizatori godišnje utrke Formule 1 u Bahreinu također su često bili kritizirani zbog situacije s ljudskim pravima u toj zemlji. Grand Prix je otkazan 2011. zbog represije nad demonstrantima.

Papa s vjernicima u Bahreinu

Papa će u subotu predvoditi misno slavlje u drugom po veličini bahreinskom gradu Riffi pred očekivanih 28.000 vjernika, prema svećeniku Charbelu Fayadu.

"Sretni smo što vidimo mnogo kršćana iz regije", rekao je za AFP dodavši da očekuje vjernike iz drugih zaljevskih zemalja.

Papa, koji završava svoje putovanje u nedjelju u Manami na molitvi s katoličkim svećenstvom, posjetio je više većinski muslimanskih zemalja tokom svog pontifikata, uključujući Jordan, Tursku, Bangladeš, Maroko, Irak, Bosnu i Hercegovinu te nedavno u septembru Kazahstan.