Palestinci primorani jesti stočnu hranu da bi preživjeli: Evo šta ona čini organizmu

Dok Izrael nastavlja blokirati ulazak hrane i pomoći u Gazu, dozvoljene su samo zanemarive količine od početka izraelskog napada na enklavu, prisiljavajući civile da se oslone na sve potrebne načine kako bi izbjegli glad.

Jedno od rješenja na koje su Palestinci došli kako bi preživjeli je mljevenje stočne hrane kako bi napravili hljeb. Mješavina pšenice, kukuruza, ptičijih sjemenki i drugih sastojaka namijenjenih za stoku proizvodi grub, neprivlačan hljeb na koji se mnogi oslanjaju da bi ostali živi.

Situacija u sjevernom dijelu Gaze je posebno ozbiljna. S pekarama uništenim izraelskim bombardovanjem ili nesposobnim da funkcionišu zbog nedostatka goriva izazvanog izraelskom blokadom, i s malo ili nimalo kamiona pomoći koji mogu ući u teritoriju, glad hvata stanovništvo enklave.

Vlasti zdravstva Gaze su izvijestile da je najmanje 27 djece umrlo od malnutricije ili dehidracije u posljednjih nekoliko sedmica, a UN-ovi zvaničnici kažu da je zdravstveni sistem enklave suštinski propao i da je situacija takva da se teško može nadzirati, piše TRT Balkan.

U gotovo dvije trećine domaćinstava na sjeveru Gaze, ljudi nisu imali ništa jesti tokom 10 dana i noći u posljednjih 30 dana. U južnim područjima, jedna trećina domaćinstava suočila se s istim nivoom nesigurnosti u hrani i gladu koja graniči s glađu.

Palestinci su izvijestili da jedu listove kaktusa, kao i korov, travu pa čak i hranu za magarce kako bi prebrodili glad.

Šta konzumiranje hrane za životinje čini tijelu?

Rezultat gorkog okusa možda je tehnički moguć za ishranu ljudi, ali dugoročno nije siguran niti je preporučljiv. Žitarice i sjemenke su prilagođene za ishranu životinja i nemaju esencijalne hranjive tvari, proteine i vitamine neophodne za zdravlje ljudi.

Ishrana koja je nutritivno neadekvatna može dovesti do pothranjenosti, što rezultira nizom zdravstvenih problema, uključujući umor, oslabljeni imunološki sistem, narušen kognitivni razvoj i usporen rast kod beba i djece.

Hrana za životinje može sadžavati sastojke koji su sigurni za ljudsku konzumaciju, ali njeni procesi proizvodnje i pakovanja su podložni različitim sanitarnim standardima i mogu sadžavati kontaminante, aditive ili psticide koji mogu biti sigurni za životinje, ali ne i za ljude.

Ljudski probavni sistem ne može efikasno obraditi hranu namijenjenu životinjama; stoga, njena konzumacija može rezultirati probavnim problemima poput mučnine, povraćanja, proliva i bolova u stomaku.